Stanovnici Astane naviknuli su na hladne zime, snijeg i temperature daleko ispod ništice. No, ovih se dana suočavaju s potpuno drugačijim problemima
Glavni grad Kazahstana druga je najhladnija prijestolnica na svijetu, ali ove godine, rekordi se ruše na drugom kraju termometra.
Ljetu se još ne nazire kraj, a stanovnici Astane već su preživjeli dva rekordna toplinska vala. Kako piše Euronews, 14. srpnja izmjereno je 39,5°C, što je novi apsolutni rekord u toj zemlji. Onaj prethodni iznosio je 35,3°C i bio je postavljen pred 34 godine.
Kazahstanski sustav za hitne slučajeve još je prošlog tjedna stanovnicima slao upozorenja na visoke temperature, iako su se tad temperature kretale 'tek' oko 36°C.
No, situacija nije 'paklena' samo u Astani. Diljem Kazahstana ruše se temperaturni rekordi. Na jugozapadu zemlje izmjerene su temperature do 44°C, dok je na jugu i jugoistoku živa skočila do čak 48°C.
Nacionalna hidrometeorološka služba Kazahstana očekuje da će se ovakve vrućine nastaviti do kraja srpnja, a temperature bi se mogle kretati od 35 pa sve do 45°C u najtoplijim regijama zemlje, na zapadu i jugu Kazahstana.
A to je tek početak...
Stručnjaci upozoravaju da ekstremne vrućine odražavaju širi klimatski trend koji povećava rizike za zdravlje, vodu i sigurnost hrane diljem Srednje Azije.
Prema UNICEF-u, gotovo tri četvrtine kazahstanskog teritorija izloženo je rizicima povezanim s klimom koji utječu na ljudsko zdravlje. I Svjetska banka u svom je nedavnom izvješću upozorila da će se, ako se nešto ne poduzme, broj smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom, u Europi i središnjoj Aziji utrostručiti do 2050. godine.
Na upit Euronewsa o tome koliko ljudi godišnje umire od ekstremnih vrućina u Kazahstanu, Ministarstvo zdravstva odgovorilo je da ne vode takvu statistiku. Ali su i priznali da zemlja još nema nacionalni Akcijski plan za zaštitu od vrućine koji bi bio usklađen s preporukama Svjetske zdravstvene organizacije. No, dodaju neki elementi se već provode, poput upozorenja o vrućini, zdravstveni savjeti za posebno ranjive skupine poput starijih i djece.
Nažalost, bit će još gore
Dr. Hans Henri P. Kluge, regionalni direktor WHO-a za Europu, upozorava da se Srednja Azija suočava s naglim porastom smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom kako se klima nastavlja zagrijavati.
'Projekcije pokazuju da će se Kazahstan i Uzbekistan suočiti s najvećim porastom stope smrtnosti povezane s toplinskim valovima u središnjoj Aziji u bliskoj budućnosti - i to u scenarijima umjerene klime. Nažalost, bit će još gore', istaknuo je za Euronews.
Dodao je kako bi svaka zemlja trebala napraviti akcijski plan za zdravlje zbog vrućina prije sljedećeg ljeta. Prema WHO-u, zemlje koje su uvele takve planove, smanjile su broj smrtnih slučajeva povezanih s prekomjernom vrućinom za oko 25 posto.
Pokazatelj širih klimatskih trendova
Iako je Kazahstan tradicionalno zemlja s hladnijom klimom, podaci pokazuju kako se zagrijava brže od globalnog prosjeka. U 2025. godini, pokazuju podaci Kazhydrometa, Kazahstan je zabilježio najtopliju godinu u povijesti mjerenja, s prosječnom temperaturom zraka gotovo tri stupnja iznad klimatske norme.
Sve je više dana kad temperatura premašuje 30 i 35°C, a to povećava rizik od suše i šumskih požara.
Toplije vrijeme znači i ranije topljenje snijega, što znači da proljetne poplave dolaze ranije. A to pak otežava skladištenje vode u rezervoarima za navodnjavanje kasnije u sezoni. Blaže zime sve jače utječu na prinose usjeva.
Za Kazahstan, koji je jedan od vodećih svjetskih izvoznika pšenice, dugotrajne vrućine i suše ugrožavaju prinose usjeva, produktivnost pašnjaka i opskrbu vodom, što izaziva zabrinutost ne samo za domaću poljoprivredu već i za regionalnu sigurnost hrane.