znanstvenici zabrinuti

Dramatično upozorenje: U Tihom oceanu je 16 puta više smeća nego se dosad mislilo

26.03.2018 u 14:38

Bionic
Reading

Najnovije istraživanje zaklade Ocean Cleanup pokazalo je da u Tihom oceanu pluta oko 80 tisuća tona plastike, što je čak 16 puta više no što se do sada procjenjivalo, a da je situacija i više nego uznemiravajuća, potvrđuje podatak da se i prije ovog istraživanja procjenjivalo kako će do otprilike 2050. godine u morima biti više plastike nego ribe

Znanstvenici iz zaklade Ocean Cleanup došli su do vrlo uznemiravajuće spoznaje. Naime, prema istraživanju nedavno objavljenim u časopisu Scientific Reports, na području Tihog oceana poznatom kao Velika pacifička mrlja smeća pluta oko 80 tisuća tona plastike, što je 16 puta više od ranijih procjena, prenosi Independent.

Do te procjene znanstvenici su došli na temelju analize zračnih fotografija i otpada ulovljenog u mreže na tom području. Pomoću 30 brodova povlačili su mreže na širokom području i upecali 1,2 milijuna komada plastičnog otpada, a procjenjuje se da se u Velikoj pacifičkoj mrlji smeća nalazi čak 1800 milijardi krupnih komada plastičnog otpada, na koje otpada 92 posto mase unutar mrlje.

Znanstvenike osobito brine činjenica što se među otpadom povećava količina mikroplastike, odnosno sićušnih komadića plastike manjih od pet milimetara. Ipak, tri četvrtine otpada u toj zoni čine veći komadi plastike, a od toga gotovo polovica otpada na mreže za ribolov, koje predstavljaju veliku opasnost za morska bića.

Inače, Velika pacifička mrlja smeća nalazi se između Kalifornije i Havaja i najveća je od pet oceanskih zona na kojima se zbog jakih struja nakuplja otpad. Njezina površina je 1,6 milijuna četvornih kilometara, što ju čini 29 puta većom od površine Hrvatske.

Plastični otpad u Jadranu Izvor: Pixsell / Autor: Grgo Jelavic/PIXSELL

Prema dosadašnjim procjenama, računalo se da će otprilike do 2050. godine ukupna masa plastike u morima i oceanima diljem svijeta premašiti ukupnu masu svih riba. Uzevši u obzir najnovija istraživanja znanstvenika, postaje jasno da čovječanstvo mora hitno reagirati ako želi barem donekle osigurati stabilnost ekosustava.