CRNO-CRVENA NJEMAČKA

Dogovorena velika koalicija u Berlinu!

  • Autor: tportal.hr/hina
  • Zadnja izmjena 26.11.2013 15:27
  • Objavljeno 26.11.2013 u 15:27
Angela Merkel i Peer Steinbrueck

Angela Merkel i Peer Steinbrueck

Izvor: Reuters / Autor: REUTERS/Thomas Peter/Files

Nova njemačka vlada neće mijenjati politiku prema eurozoni, ali želi veće ovlasti za europsku diplomatsku službu i 'posebne odnose' s Rusijom, proizlazi to iz nacrta koalicijskog sporazuma koji bi trebao biti potpisan u srijedu, prenose europski mediji

Dokument na 177 stranica donosi prikaz svih područja unutarnje i vanjske politike koje će provoditi nova 'velika koalicija' predvođena kancelarkom Angelom Merkel

Kad je riječ o krizi u eurozoni, ne predviđaju se bitne promjene, unatoč nastojanjima socijaldemokrata. Njemačka treba ostati 'stup stabilnosti' u eurozoni, promicati europsku integraciju i 'socijalnu pravednost.'

No, socijaldemokrati podržavaju Merkel i njezina ministra financija Wolfganga Schaeublea, koji će vjerojatno zadržati svoju dužnost, u njihovu protivljenju podjeli odgovornosti za dugove u eurozoni.

Fiskalna disciplina ostaje prioritet, čak i ako je prati nejasno obećanje o 'europskoj solidarnosti i demokraciji.'

'Nacionalne proračunske ovlasti i supranacionalna, zajednička odgovornost za dugove nisu kompatibilni', kaže se u nacrtu.

Zajmovi stalnog kriznog fonda eurozone, Europskog stabilizacijskog mehanizma (ESM), moći će se koristiti samo ako stabilnost eurozone bude ugrožena i ako Bundestag na to pristane. I to samo u zamjenu za 'reforme i stroge mjere proračunske konsolidacije'.

Nova vlada nastavit će promicati Merkelin plan o uvođenju obvezujućih ugovora između država članica eurozone i Europske komisije kako bi se povećala njihova konkurentnost i smanjili deficiti i zaduženost u zamjenu za 'solidarnost'.

U cilju jačanja demokratskog legitimiteta europskih institucija, nova njemačka vlada zauzima se za snažan Europski parlament i usku suradnju s nacionalnim parlamentima. 'Europska komisija treba učinkovit kolegij s jasnim nadležnostima povjerenika', kaže se u dokumentu.

Ideja o uvođenju referenduma u Njemačkoj o važnim europskim pitanjima, poput proširenja, novih programa spašavanja članica u krizi ili budućim prijenosima suvereniteta na Bruxelles, više se ne spominje. No, ističe se da bi EU trebao djelovati samo kada je to potrebno.


Nova njemačka vlada obećava da će pripremiti nove inicijative za 'jačanje i produbljenje' europske vanjske politike nakon summita EU-a u prosincu. 'Europsko vijeće trebalo bi se jednom godišnje na razini šefova država i vlada baviti vanjskom politikom, sigurnosti i obranom.'

Berlin želi ojačati položaj visokog predstavnika EU-a za vanjsku politiku i sigurnost, dužnost koju trenutačno obnaša Catherine Ashton. Budući da njezin mandat istječe potkraj iduće godine, Njemačka želi poboljšati rad europske diplomatske službe.

Europski veleposlanici u inozemstvu trebali bi se više posvetiti 'funkcionalnim' a ne 'predstavničkim' zadaćama. Vanjska politika, trgovina i pomoć razvoju trebali bi također biti 'bolje povezani', a suradnja s Europskom komisijom u donošenju odluka bolja.

'Podržavamo daljnje povezivanje civilnih i vojnih instrumenata EU-a i poboljšanje vojnih kapaciteta za prevencije kriza i rješavanje sukoba', po dokumentu.

EU bi trebao intervenirati samo u svojem susjedstvu, dok bi sukobe u udaljenim područjima, poput Afganistana i Malija, trebalo prepustiti drugim regionalnim organizacijama kao što je Afrička unija.

Nova njemačka vlada podržava također razvoj bespilotnih letjelica u Europi i njihovo korištenje u europskom zračnom prostoru.

Njemačka i dalje podržava proširenje EU-a na zapadni Balkan, pod uvjetom da se 'strogo' poštuju pristupni kriteriji.

Pregovori s Turskom i dalje su 'otvoren' proces, po dokumentu.

'Ako EU ne bude imao kapacitete za novo proširenje ili ako Turska ne bude mogla ispuniti sve uvjete za članstvo, morat će se pronaći način da je se zadrži što je moguće bliže europskim strukturama i nastavi razvijati njezin privilegirani odnos s EU-om i Njemačkom.'

Istočno partnerstvo, program jačanja suradnje sa šest bivših sovjetskih država (Ukrajina, Moldavija, Bjelorusija, Gruzija, Armenija i Azerbajdžan), spominje se samo u jednom odlomku koalicijskog sporazuma u kojem se kaže da su sporazumi o pridruživanju i slobodnoj trgovini, bez perspektive punopravnog članstva, te ublažavanje viznog režima 'najbolji instrumenti' za te države.

Rusiji je pak posvećena gotovo cijela stranica, uz podnaslov 'otvoren dijalog i šira suradnja s Rusijom.'

Dokument poziva na modernizaciju ruske države i bezvizni režim za ruske poslovne ljude, znanstvenike, aktiviste civilnog društva i studente. Berlin želi 'veću koherentnost' u europskoj politici prema Rusiji, a s obzirom na to da Poljska sudjeluje u trilateralnom dijalogu s Njemačkom i Rusijom, obećava da će u odnosima s Rusijom 'uzimati u obzir interese njihovih zajedničkih susjeda.'

U tom kontekstu, računa na Rusiju da pridonese rješavanju zamrznutih sukoba u istočnom susjedstvu, osobito kad je riječ o Pridnjestrovlju, separatističkoj moldavskoj regiji na granici s Ukrajinom u kojoj Rusija ima velik broj vojnika, prenosi EUobserver.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!