Vijeće ministara Bosne i Hercegovine ni u ponedjeljak nije odobrilo nacrte dva zakona čije je donošenje nužno da bi zemlja započela pristupne pregovore s Europskom unijom niti je donijelo odluku o uspostavi ureda glavnog pregovarača a sve je ponovo rezultat blokada ministara koje kontrolira Milorad Dodik.
Ministar prometa i komunikacija Edin Forto pred novinarima je u Sarajevu pojasnio kako su dvojica ministara iz Dodikovog Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) ponovo srušila dnevni red pa sjednica nije ni mogla biti održana. Isti scenarij dogodio se i prošlog tjedna.
"SNSD nastavlja blokirati naš europski put", kazao je Forto pojašnjavajući kako je prvi sljedeći termin u kojemu Vijeće ministara može ponovo zasjedati 16. prosinca pa su izgledi gotovo nikakvi da se reformski zakoni i odluke usvoje prije najavljenih sastanaka Europske unije.
SNSD-ov ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Staša Košarac kazao je kako ništa ne blokiraju nego inzistiraju da se prije usvajanja novih zakona "vrati suverenitet" tijelima vlasti u BiH odnosno da se ukine mogućnost da visoki predstavnik za BiH nameće odluke i donosi zakone.
vezane vijesti
"Jedino što je bilo moguće uraditi prije rasprave... je očistiti političke fekalije koje je ostavio Christian Schmidt", kazao je Košarac pojašnjavajući da SNSD sada traži da se prije bilo čega drugog ponište izmjene kaznenog zakona koje je nametnuo visoki predstavnik i po kojima je Dodik osuđen na godinu dana zatvora.
Ministar pravde Davor Bunoza (HDZ BiH) kazao je kako žali zbog neusvajanja reformskih zakona jer su oni u interesu svih u BiH i bitni za nastavak europskog puta.
"Zakone moramo donositi prije svega zbog nas u BiH. Žao mi je što zakone nismo usvojili jer se oni svakako mogu popravljati ukoliko imaju nedostataka", kazao je Bunoza.
Vlasti u BiH pokušavaju u posljednji trenutak ispuniti formalne uvjete za otvaranje pristupnih pregovora odnosno sazivanje prve međuvladine konferencije prije 17. prosinca za kada je najavljen samit EU-a i država zapadnog Balkana.
Dan kasnije odnosno za 18. prosinca zakazan je sastanak Europskog vijeća na kojemu bi mogla biti donesena odluka o početku pregovaračkog procesa za što je BiH načelnu suglasnost dobila još u ožujku 2024. godine no do sada nije ispunila dodatne uvjete koji su tada postavljeni.
Od BiH je tada zatraženo usvajanje zakona o sudovima odnosno o Sudu BiH kao i o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću (VSTV). Zakonsko definiranje statusa Suda BiH odnosno njegovog prizivnog odjela blokirali su ultimativni zahtjevi vlasti iz Republike Srpske da njegovo sjedište bude u Banjoj Luci što su iz EU ocijenili lošim rješenjem.
Zakon o VSTV-u mjesecima je bio predmetom prijepora o tome treba li i u kojem omjeru članove tog tijela birati i na temelju etničkih kvota kao i o tome na koji će se način prijavljivati i provjeravati imovina sudaca i tužitelja.
Osim Vijeća ministara potrebno je da zakone formalno usvoje i obadva doma državnog parlamenta.
