Ovogodišnje izvješće Eurocities Pulse: Mayors Survey, provedeno u proljeće ove godine, ispitalo je 86 gradonačelnika iz 26 europskih zemalja.

Prema rezultatima, 63 posto njih navodi da je borba protiv klimatskih promjena prioritet njihove administracije, što je u skladu s prošlogodišnjim nalazima. No ovoga puta drugi najvažniji izazov na listi je pristup cjenovno pristupačnom stanovanju. U 2023. priuštivo stanovanje jedva se našlo među deset prioriteta gradonačelnika koje je anketirala mreža, a ove godine njih 34 posto vidi to kao važan zadatak. Njih 33 posto smatra da je bitno i uspostaviti društvenu inkluziju i jednakost.

Najveći izazov je veća potražnja od ponude

U mnogim urbanim središtima Europe gradonačelnici se suočavaju s masovnim prosvjedima zbog rasta cijena najamnina i nekretnina. Kao odgovor na to, donijeli su mjere poput ograničavanja cijene najamnina, zabrane turističkog najma i pokretanja velikih građevinskih inicijativa. No sudionici ankete tvrde da očajnički trebaju smjernice EU-a da bi osmislili koordiniran odgovor na krizu, piše Politico.

Iako stanovanje formalno nije u nadležnosti EU-a, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen obećala je prošle godine da će se pozabaviti time i uvela funkciju prvog europskog povjerenika za stanovanje, a on bi trebao do 2026. predstaviti plan za povećanje fonda priuštivih stanova u Europi. I Europski parlament dobio je Odbor za stanovanje, a on analizira kako smanjiti troškove stanovanja u cijeloj Uniji.

Među uzrocima ove krize mnogi na prvom mjestu ističu manju ponudu od potražnje. Čak 76 posto europskih gradonačelnika upravo to vidi kao problem. Drugi problem su visoki troškovi gradnje te ih 71 posto smatra izazovom. Na trećem mjestu je zabrinutost zbog nedostatka zemlje za gradnju, a 60 posto gradonačelnika dijeli ovo mišljenje.

Više od polovice njih rješenje pronalazi u EU

Anketirani gradonačelnici imaju niz prijedloga kako riješiti krizu stanovanja. Više od polovice njih smatra da bi se više sredstava EU-a trebalo usmjeriti u izgradnju stanova putem programa poput Kohezijske politike, a on je nedavno izmijenjen da bi se državama članicama omogućilo korištenje do 15 milijardi eura iz regionalnih fondova za rješavanje stambene krize. Lokalni čelnici također pozivaju na reviziju pravila o tržišnom natjecanju i državnim potporama da bi se više javnog novca moglo usmjeriti u izgradnju socijalnih i priuštivih stanova. Također traže sveobuhvatnu regulaciju EU-a kojom bi se ograničio kratkoročni najam, za koji tvrde da pogoršava problem.

Gradonačelnici koje je anketirala mreža Eurocities kažu da su proračunska ograničenja i dalje glavna prepreka u ostvarivanju njihovih prioriteta. Uz visoku inflaciju i rastuće troškove energije, lokalne vlasti su pod sve većim pritiskom, a mnogi gradonačelnici izražavaju frustraciju zbog nacionalnih vlada, za koje smatraju da otežavaju pristup gradova javnim sredstvima.

Te frustracije možda objašnjavaju zašto manje od polovice ispitanih gradonačelnika kaže da imaju povjerenja u nacionalne vlasti. Lokalni čelnici žale se na gubitak autonomije gradova, što je rezultat sve veće centralizacije u mnogim državama članicama, te na odluke koje se donose 'odozgo prema dolje'.

Povjerenje u institucije varira

Ipak, iako nemaju povjerenja u nacionalne vlade te ih smatraju udaljenima od lokalnih potreba, gradonačelnici institucije EU-a u Bruxellesu vide kao pouzdane partnere. Očekivano, razina povjerenja u institucije Unije varira ovisno o uključenosti gradova u njihove programe. No, općenito gledano, lokalni čelnici cijene napore EU-a da surađuje s gradovima i financira njihove projekte.

Prema anketi, gotovo tri četvrtine gradonačelnika izrazilo je optimizam u pogledu budućnosti EU-a. Time se razlikuju od svojih građana: najnoviji podaci Eurobarometra pokazuju da samo 62 posto građana EU-a dijeli takvo povjerenje u pozitivan razvoj Unije.

Ovaj optimizam među gradonačelnicima može se objasniti njihovim izravnim kontaktom s institucijama EU-a te sviješću o tome koliko se sredstava ulaže u gradske projekte i infrastrukturu. To također naglašava potencijal lokalnih čelnika kao zagovaratelja europskog projekta i kao ključnih aktera u njegovu razvoju.