REALNA opasnost

Direktiva EU-a nalaže da se paralelno s energetskom obnovom poveća otpornost zgrada na potrese. Ministarstvo o tome šuti

  • Autor: Silvana Srdoč
  • Zadnja izmjena 10.04.2020 14:59
  • Objavljeno 10.04.2020 u 13:27
Energetska obnova

Energetska obnova

Izvor: Pixsell / Autor: Dusko Marusic/PIXSELL

Uoči donošenja zakona o obnovi Zagreba i okolice ministar graditeljstva Predrag Štromar najavio je da će se u ustanovama od javnog interesa, poput vrtića, škola i bolnica, povećati otpornost na potrese u skladu sa suvremenim europskim propisima. Protupotresna obnova tih zgrada obavljat će se po uputama Građevinskog fakulteta, čiji je dekan Stjepan Lakušić ovih dana izjavio da svi javni objekti trebaju biti obnovljeni do pune razine seizmičke otpornosti. A što je sa stambenim zgradama s niskom potresnom otpornošću, kakvih je u Zagrebu najviše i za koje svaki potres jači od 6 stupnjeva Richtera može predstavljati realnu ugrozu?

Dekan Lakušić nije želio odgovoriti na pitanje tportala smatra li da bi i stambene zgrade koje nisu nužno oštećene u potresu, ali imaju nisku potresnu otpornost, trebalo seizmički ojačati u postupku energetske obnove, tim više što tako nalaže i europska Direktiva o energetskim svojstvima zgrada. Ispričao se, pojasnivši da 'ne voli davati izjave za portale'.

O istoj temi nije se očitovalo ni Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja, koje je još 1. travnja zaprimilo novinarski upit o tome što je sve poduzeto kako bi se osigurala provedba Direktive EU 2018/844, koja propisuje da države članice prilikom energetske obnove zgrada trebaju uzeti u obzir i njihov potresni rizik.

  • +43
  • +40

Potres u Zagrebu

Izvor: Cropix / Autor: Tomislav Kristo / CROPIX

Je li Ministarstvo graditeljstva u projektima i programima energetske obnove, financiranim iz nacionalnih izvora i fondova EU-a, uzelo u obzir i zaštitu od potresa? Koliko je zgrada i kuća obnovljeno kroz te programe na način da su objekti i seizmički provjereni te ojačani? Postoje li zasebni fondovi EU-a ili sredstva za 'protupotresnu' obnovu zgrada i kuća te može li ih Hrvatska osigurati?

Sva ta pitanja do daljnjeg ostaju bez odgovora, pa se čini sasvim izvjesnim da ni predstojeći zakon neće regulirati punu provedbu Direktive EU-a. Stručnjaci na terenu potvrđuju da se energetski obnavljane zgrade, a to su u Hrvatskoj uglavnom one sagrađene od polovice 60-ih do 80-ih godina, nisu istodobno seizmički ojačavale u skladu s europskim protupotresnim standardima, a smatraju i da je nedostatak novca jedan od ključnih razloga za takav propust.

Početkom 2018. ministar Predrag Štromar najavio je da će se u energetsku obnovu u Hrvatskoj u iduće četiri godine investirati čak pet milijardi kuna. Varaždinski župan Radimir Čačić, čiju je ideju da se obnova Zagreba i okolice financira iz cijene goriva Štromar dočekao na nož, procjenjuje da će za cijelu obnovu trebati 'najmanje četiri milijarde kuna'. Bivši potpredsjednik Vlade smatra i da je upravo sad prilika da se napravi ono što je već trebalo biti napravljeno - konstruktivna sanacija jezgre istovremeno s energetskom obnovom.

O izvanrednoj prilici da se istodobno s energetskom obnovom, kakvoj će većina zgrada u Hrvatskoj tek biti podvrgnuta, odradi i seizmičko ojačanje za slučaj umjerenih i jačih potresa kakvi dosad nisu zatresli Zagreb, već nekoliko godina govori Josip Atalić, voditelj tima stručnjaka s Građevinskoga fakulteta i koautor nekoliko studija o potresnim rizicima.

  • +21
  • +18

Potres u Zagrebu

Izvor: Pixsell / Autor: Bruno Fantulin

'Može se zaključiti da je, osim nedostatka financijskih sredstava, glavni problem nedovoljno razvijena svijest o riziku od potresa jer se unutar energetske obnove propustilo prikupiti podatke o konstrukcijskim svojstvima za popunjavanje baza podataka o svojstvima građevina', navodi se u prošlogodišnjoj studiji Rizik od potresa za Hrvatsku, uz dodatak da se nova prilika pokazala 2018. godine, kada je Vijeće EU-a u revidiranoj Direktivi istaknulo nužnost i seizmičke obnove zgrada u područjima ugroženim potresima.

'Unutar Direktive istaknute su zgrade koje prolaze značajnu rekonstrukciju, a Hrvatska je mora implementirati do ožujka 2020. Na navedene aktivnosti izravno se naslanjaju i problemi sustava ulaganja u održavanje građevina, što je posebna tema', piše u toj studiji.

Dokument: "Rizik od potresa za Hrvatsku"

Atalić napominje da bi seizmičko ojačanje zgrada, ako se provede uz energetsku obnovu, cijelu investiciju poskupjelo za 20 do 30 posto, ali bi zato bio odrađen dvostruki posao.

'Posljedice budućih potresa mogu se ublažiti u zgradama koje tek čeka energetska obnova. Neozbiljno je da se zgrade energetski saniraju bez procjene statike; stručnjaci trebaju analizirati stanje jer se uz novu energetsku ovojnicu može dodatno pojačati konstrukcija. Znam da to često rade Talijani, koji su propisali takve mjere i sa svih strana punili fondove za seizmička ojačanja... Poanta je da se to osvijesti i dalje, jer u Njemačkoj i Francuskoj praktički nema potresa u odnosu na Mediteran', kaže Atalić za tportal.

Potresni rizik Grada Zagreba s osvrtom na građevine kritične infrastrukture

Potresni rizik Grada Zagreba s osvrtom na građevine kritične infrastrukture

Izvor: Screenshot / Autor: JOSIP ATALIĆ, MARIO UROŠ, MARTA ŠAVOR NOVAK

Može li ministar Štromar, u pripremama za najavljenu međunarodnu donatorsku konferenciju za saniranje štete od potresa u Hrvatskoj, osvijestiti kod svojih kolega iz seizmički mirnijih zemalja da su Hrvatskoj nužna i sredstva za protupotresnu obnovu zgrada? Postoji li idealnije razdoblje od predsjedanja Hrvatske Europskom unije da se u pothvat osiguravanja novih namjenskih sredstava uključi ministar fondova EU-a Marko Pavić i da svoje europske prijatelje istim povodom animira premijer Andrej Plenković?

Hrvatska komora inženjera građevinarstva (HKIG) otvorenim pismom upozorila je javnost kako je sada izvjesno da bi u slučaju potresa magnitude preko 6.0 prema Richteru posljedice za Zagreb i okolicu bile katastrofalne.

'S obzirom na trenutno stanje, značajan dio naših bolnica, škola, vrtića, kazališta, crkava, muzeja, višestambenih zgrada i obiteljskih kuća bio bi urušen do temelja', konstatiraju inženjeri građevinarstva, podsjećajući na potrese u Skopju 1964. (6.1 po Richteru, više od 1000 poginulih), Banjoj Luci 1969. (6.0 po Richteru, 15 poginulih), u Crnoj Gori 1979. (7 po Richteru, 136 poginulih, stradala je i povijesna jezgra Dubrovnika) te Albaniji 2019. (6.4 po Richteru, 51 poginulih), 'koji nas upozoravaju da živimo na trusnom, potresnom području te da brigu o potresnoj sigurnosti moramo voditi stalno i prenositi ju na buduće generacije'.

Nina Dražin Lovrec, predsjednica HKIG-a, napominje da je potres u Zagrebu pokazao kako je moglo doći do katastrofalnih posljedica jer su starije zgrade osjetljivije na dinamički utjecaj.

Nina Dražin Lovrec

Nina Dražin Lovrec

Izvor: Pixsell / Autor: Goran Stanzl/PIXSELL

'Skloniji smo uljepšavati fasade i osiguravati bolju energetsku ovojnicu zgrade nego naručiti analizu seizmičke stabilnosti... Struka je u više navrata upozoravala da je opseg obnove trebalo proširiti i na ojačanje nosive konstrukcije i potresne otpornosti zgrada. Nažalost, faktor sigurnosti nije se isticao, niti je razmatran na isti način. Osim toga, budući da je vrlo često prekoračen projektirani životni vijek građevina, to znači da su se, uz zahvate za ojačanje radi boljih protupotresnih svojstava, trebali provoditi postupci procjene trajnosti građevina te kontinuirano održavanje i monitoring konstrukcije', navela je Dražin Lovrec za Večernji list, dodajući da su se zgrade s javnim namjenama poput bolnica mogle i trebale protupotresno osigurati.

Obilaskom zagrebačkih kvartova vidljivo je da su i na stambenim zgradama iz ranih 90-ih godina, bez vidljivih oštećenja od potresa, osvanule žute oznake s napomenom da su potrebne hitne intervencije, u nekim slučajevima i zbog dimnjaka koji ugrožavaju prolaznike.

Na Osnovnoj školi Kajzerica iz 2014. žuta je oznaka stajala tjedan dana nakon potresa, da bi je samo nekoliko sati poslije RTL-ovog upita nadležnom gradskom pročelniku Ivici Lovriću zamijenila zelena oznaka po kojoj nema nikakvih oštećenja. Istodobno, neke višekatnice s prijavljenim manjim oštećenjima još čekaju inspekciju građevinskih stručnjaka.

Žarko Željko: Ne trebaju nam kulise, nego temeljita obnova po svim pravilima struke

Žarko Željko, sudski vještak za graditeljstvo i procjenu nekretnina, koji dnevno procijeni štetu od potresa na 10 do 15 stambenih objekata u centru Zagreba, kaže za tportal da trenutno nitko ne razmišlja o energetskoj obnovi, iako bi trebalo razmotriti načine obnove s obzirom na brojne prepreke na terenu.

Žarko Željko

Žarko Željko

Izvor: Cropix / Autor: damjan tadic cropix

'Jedna od temeljnih prepreka u praksi je to što vlasnici s bilo kojim dijelom svoje nekretnine ne smiju ni u zračnom prostoru prijeći u prostor tuđe nekretnine, a to je osobito problematično u centru grada, gdje su parcele 'prilijepljene' jedna na drugu. Znači, ako vam susjed ne odobri prelazak tih 15-20 cm, ne možete napraviti energetsku obnovu po pravilima. Trebalo bi prvo donijeti zakonske pretpostavke da se to može napraviti', kaže Željko.

Kao vještak imao je više slučajeva gdje se utvrđivalo je li netko pokušajem energetske obnove prešao među i bila su izdavana rješenja o uklanjanju tek postavljenih novih energetskih ovojnica.

'Znači, imate zidove od opeke, debljine 25 cm, nikakvu izolaciju, i još dobijete tužbu susjeda. To je klasičan sistem gradnje, debeli nosivi zid, srednji je obično također jak, kao i dvorišni, a nitko se nije sjetio da su zabati, znači bočni zidovi prema susjednim zgradama, statički nestabilni. Oni su se u ovom potresu rasuli na višim zgradama, a na nižim su se razdrmali', objašnjava Željko.

'Imali smo ludu sreću'

Tragičan je paradoks, nastavlja sudski vještak, to da je cijeli Donji grad zaštićen kao kulturno dobro, a u praksi je to 'izvana gladac, iznutra jadac'.

  • +103
  • +100

Potres u Zagrebu

Izvor: Pixsell / Autor: Borna Filic/PIXSELL

'Neke zgrade su dobro obnovljene, ali negdje je rekonstrukcija bila katastrofalna i rušili su se zidovi. Ali Zavod za zaštitu spomenika (Grada Zagreba, op.a.) nije dao taknuti ni dimnjake koji nisu u upotrebi. U svijetu se kulturno dobro štiti tako da ako je nešto iznimno vrijedno ostaje takvo kakvo jest - kod nas bi to bio HNK; na svemu ostalom obnavlja se vanjska fasada, a iznutra se sve staro ruši i radi se armirano-betonska konstrukcija. Kod nas ostavljaju starudiju koja može pobiti tisuće ljudi i sad se svi čudom čude. A zapravo smo imali ludu sreću što se ovo dogodilo u vrijeme koronavirusa, u 6 sati ujutro i što potres nije bio jači. Da je samo jedno od toga bilo drukčije, imali bismo tisuće žrtava, a da je potres bio jačine od 6 do 6,3 stupnja Richtera, bilo bi stotinu tisuća mrtvih', kaže Željko.

Što sad? Po njegovom uvjerenju, prvo bi trebalo sanirati štetu tako da ljudi mogu nastaviti živjeti u svojim domovima, a onda donijeti ozbiljan zakon o obnovi na način da se zadrži vanjski izgled, uz kompletnu rekonstrukciju iznutra.

'Ne tako da na 3. kat stavite betonsku deku, a dolje ostanu drvene grede i sistem njihala. Svaka se zgrada u potresu njiše po svojim pravilima, ali beton stvara deset puta jače opterećenje, kao masa koja lomi sve', upozorava sudski vještak, zaključujući kako 'konačno trebamo shvatiti da ne možemo zaustaviti vrijeme i da nam ne trebaju kulise, nego temeljita obnova po svim pravilima struke'.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!