'Ovaj potres je bio ugrubo oko 60 puta jači nego potres koji je pogodio Petrinju u ponedjeljak ujutro.To je snažan potres koji je izazvao goleme materijalne štete, a nažalost, vidimo već i da je odnio ljudsku žrtvu te ima ozljeđenih', rekla je za Jutarnji seizmologinja dr. Iva Dasović, docentica na Geofizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (PMF), o potresu magnitude 6,2 prema Richteru koji je danas u 12 sati i 19 minuta pogodio područje oko Petrinje. No, potres, jedan od najsnažnijih zabilježenih u našoj zemlji, osjetio se diljem ne samo Hrvatske nego i šire regije.

'Ono što pokazuju podaci jest da je došlo do pomaka po pružanju, što znači da su se dva rasjedna krila pomakla horizontalno jedno u odnosu na drugo. To je različito od potresa u Zagrebu 22. ožujka koji je bio reverzni', pojasnila je Dasović.

Ljudi na epicentralnom području, oprez

'Na tom području već su se događali jaki potresi, primjerice, potres slične magnitude pogodio je Pokupsko 1909. godine zapadno od današnjeg. Naša procjena je bila da bi najjači potres na tom području mogao biti magnitude oko 6.0, no nažalost nismo mogli znati koliko točno i kad bi se mogao dogoditi. Ono što će se sigurno dogoditi i već se događa je niz naknadnih potresa. Oni su slabiji, dakle manje magnitude nego glavni potres. No, kako je potres magnitude 6,2 jak, onda i naknadni potresi mogu biti poprilično snažni. Dakle, možemo očekivati i potrese magnitude 5,0 prema Richteru, kao što je bilo jučer. Stoga ljudi u epicentralnom području oko Petrinje, Gline, Siska i okolice moraju i dalje biti na oprezu', istknula je Iva Dasović.

Mnogim građani Zagreba bili su uvjereni da je potres napravio i golemu materijalnu štetu te odnio brojne ljudske živote u glavnom gradu Hrvatske, no to se, srećom, nije dogodilo.

Što se dogodilo u Zagrebu

'Riječ je o jačem potresu nego što je bio zagrebački u ožujku. Budući da se Zagreb nalazi 50-ak kilometara od epicentra, valovi su po putu izgubili nešto energije. Podrhtavanje je trajalo dulje jer su se seizmički valovi 'stigli razvući': najprije su stigli brzi, slabiji P-valovi, zatim sporiji S-valovi s većim amplitudama, a možda su se osjetili još sporiji površinski valovi koji više 'ljuljaju'', pojašnjava seizmologinja Dasović.

'Kad je epicentar blizu, onda se valovi 'ne stignu razvući', tako da nakon slabih P-valova odmah slijede jaki S-valovi i sve traje kraće. Ali, i sam pomak po rasjedu je trajao dulje u ovom potresu jer je potres relativno veće magnitude. Također, putujući do nas, sredstvo kojim valovi putuju dodatno 'oblikuje' valove i može promijeniti valove tako da na drugačijim frekvencijama (periodima) imaju više ili manje energije. Možda ima nešto i u tome da su se neke oštećene građevine ipak dosad popravile ili je onda 'palo što je moglo pasti', odnosno one koje su dobro podnijele potres to su podnijele i danas. Također, prijenos energije iz valova preko tla na građevinu ovisi o vlastitim frekvencijama i tla i građevine, pa je i tu dio uzroka u razlici u osjetu', objasnila je Dasović za Jutarnji.