povjerenstvo za sukob interesa

Dalija Orešković ozbiljno shvatila posao, podsjećamo koga je sve opalila po džepu

  • Autor: Maja Šurina
  • Zadnja izmjena 31.08.2017 10:20
  • Objavljeno 29.08.2017 u 17:37
Dalija Orešković

Dalija Orešković

Izvor: Pixsell / Autor: Pixsell/montaža: Mihaela Maras

Kada je prije gotovo pet godina u Saboru izabran novi postav Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, mnogi su sumnjali da će to tijelo moći obavljati posao bez utjecaja politike. No iako ga bira politika, pet je članova Povjerenstva, na čelu s Dalijom Orešković, uspjelo pokazati svoju neutralnost i bez pardona lupati kazne i 'lijevima' i 'desnima'. Uoči izbora novog postava pročešljali smo njihov učinak

Iako aktualnim članovima Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa mandat istječe tek početkom sljedeće godine, već na jesen, kada se saborski zastupnici vrate u klupe, izabrat će se novi sastav tog tijela.

Kada je prije gotovo pet godina izabran ovaj postav u kojem sjede odvjetnica Dalija Orešković, kriminalist Boris Spudić, nekadašnja državna tajnica Ministarstva pravosuđa u HDZ-ovom mandatu Tatijana Vučetić, pravnik Davorin Ivanjek i ekonomistica Branka Vukačević Gregić, mnogi su sumnjali u to koliko će uspjeti nezavisno obavljati svoj posao.

Radilo se o prvom profesionalnom sastavu Povjerenstva, bez političara, no članovi su ipak bili izabrani u Saboru, uz bojkot tadašnje oporbe, odnosno HDZ-a.

Za predsjednicu je izabrana Dalija Orešković, dotad nepoznata odvjetnica. Jedini podatak koji se tada pojavio u medijima bio je taj da je snaha Slavena Letice te da je imala odvjetnički ured s njegovim sinom.

Dalija Orešković rođena je 1977. godine, a školovala se u Zagrebu, u kojem je 2000. diplomirala na Pravnom fakultetu. Već godinu dana kasnije upisala je poslijediplomski znanstveni studij iz europskog prava na Pravnom fakultetu, a pravosudni ispit položila je u rujnu 2003. Bavila se kaznenim pravom i zaštitom ljudskih prava, a kao odvjetnica je zastupala i zlostavljane žene, manjine, prognanike i ratne žrtve.

U trenutku kandidiranja za Povjerenstvo bila je koautorica knjige 'Sukob interesa u teoriji i praksi UN-a, EU-a i RH', koja je tada bila pred tiskanjem.

sa 199 kandidata pali na 30-ak

Manji interes za Povjerenstvo

Sabor bi novi postav Povjerenstva trebao birati na jesen, a već je poznato da se prijavilo 30-ak kandidata. Puno je to manji interes nego prije gotovo pet godina, kad se za pet mjesta u Povjerenstvu prijavilo 199 kandidata. Nitko iz aktualnog postava, pa ni Dalija Orešković, ne želi otkriti jesu li se prijavili na novi poziv, piše Jutarnji list.

Iako je u vrijeme imenovanja na funkciju predsjednice Povjerenstva bila nepoznata, Dalija Orešković vrlo brzo nametnula se u javnosti kao čelna osoba tijela koje je bez problema pokretalo postupke i kažnjavalo i 'lijeve' i 'desne'.

U kažnjavanju je Povjerenstvo povremeno bilo ograničeno zakonom, no mnogi su zaradili barem minimalne opomene. Jednu od njih među posljednjima dobio je čelnik Mosta i potpredsjednik Sabora Božo Petrov, i to zbog imenovanja svog šogora Pere Jerkovića u nadzorne odbore Čistoće Metković i lokalnog vodovoda u vrijeme kada je bio gradonačelnik Metkovića.

  • +6
  • +3

Sjednica Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa

Izvor: Cropix / Autor: Davor Pongračić

No na tapetu Povjerenstva bio je i sam vrh države. U travnju je Povjerenstvo donijelo pravorijek u slučaju predsjednice Kolinde Grabar Kitarović te zaključilo da je povrijedila načela očuvanja vlastite vjerodostojnosti i nepristranosti u odnosu na HDZ tako što je neutrošenim novcem za kampanju, koji je dobila iz proračuna i uplatila ga HDZ-u, uplaćivala donacije dajući svojoj bivšoj stranci upute gdje ga uplatiti. Iako kazne za tu povredu nije bilo, predsjednicu je takva odluka naljutila, a Povjerenstvu je poručila da su 'prekoračili svoje ovlasti, prešli crtu nepristranosti i upustili se u političko arbitriranje'.

Predsjednica je na tapetu Povjerenstva bila i u slučaju puta u SAD i po pitanju doktorskog studija na Fakultetu političkih znanosti, a ima li tu osnove za pokretanje postupka, tek se treba odlučiti.

Ljutnju HDZ-a Dalija Orešković izazvala je kad je Povjerenstvo odlučilo pokrenuti postupak protiv potpredsjednice Vlade Martine Dalić zbog potencijalnog sukoba interesa u slučaju otkupa Ine. 'Čini mi se da dolazi do fenomena prema kojem Povjerenstvo želi sebi uzeti ovlasti koje mu objektivno ne pripadaju i mislim da će trebati razmotriti i kroz zakonska rješenja je li optimalno ovo što sada imamo kroz Povjerenstvo', poručio je tada Gordan Jandroković, no ubrzo mu je stigao odgovor Slavena Letice, koji ga je nazvao - Njonjo.

'Usput, na krivu se namjerio: na moju snahu. Dalija Orešković ima ličke i zagorske korijene: prvi je čine upornom, odvažnom i tvrdoglavom, drugi onom koja iskreno vjeruje u načelo o 'slijepoj pravdi' koja se naprosto mora vršiti makar i svijet propao', napisao je tada Letica na Facebooku.

  • +7
  • +4

Povjerenstvo odlučuje je li Tomislav Karamarko u sukobu interesa

Izvor: tportal.hr / Autor: Petar Glebov, Hrvoje Jelavić/PIXSELL

No dok su neke odluke ljutile dužnosnike, nekima su i zapečatile političku karijeru. Odluka Povjerenstva bila je kobna za karijeru Tomislava Karamarka. Podsjetimo, sredinom 2016. Povjerenstvo je zaključilo da je Karamarko, tada potpredsjednik Vlade, bio u sukobu interesa u aferi Konzultantica. Naime u svibnju te godine doznalo se da je Drimia, tvrtka njegove supruge Ane Karamarko, dvije godine poslovala s tvrtkom Peritus savjetovanje u vlasništvu Josipa Petrovića, zastupnika i savjetnika MOL-a te Karamarkova prijatelja. Karamarko je, prema odluci Povjerenstva, bio u sukobu interesa zbog iznošenja osobnih stavova i prijedloga za povlačenje Hrvatske iz arbitraže s MOL-om.

Kao predsjednica Povjerenstva, Orešković je pokretala i postupke protiv 'lijevog' političkog spektra. Bivši premijer i bivši predsjednik SDP-a Zoran Milanović nekoliko je puta bio tema sjednica Povjerenstva. U zadnjem slučaju zaradio je i opomenu jer je istovremeno obnašao dužnost zastupnika i direktora svoje konzultantske tvrtke. U slučaju Milanovićeva puta u Albaniju te poslovanja Vlade s poduzećem Intergrafik u vlasništvu, kako se u medijima navodilo, Milanovićevog prijatelja Igora Kneževića Povjerenstvo je odlučilo ne pokretati postupke.

Dok su neki dužnosnici zaradili samo opomene, drugi se mogu 'pohvaliti' i visokim novčanim kaznama. Tako je Povjerenstvo lani s 30.000 kuna kaznilo zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića jer je u predizborno vrijeme izmijenio pravilnik kojim je on, a ne više Gradska skupština, mogao dodjeljivati besplatno plakatna mjesta kome želi, a dodijelio ga je i svojoj stranci.

Željko Kerum zaradio je rekordnu kaznu od 40.000 kuna

Željko Kerum zaradio je rekordnu kaznu od 40.000 kuna

Izvor: Pixsell / Autor: Miranda Čikotić

Rekordnu kaznu od 40.000 kuna zaradio je pak bivši splitski gradonačelnik Željko Kerum jer na opetovano traženje Povjerenstva nije dostavio svoju imovinsku karticu na kraju mandata.

Novčanu kaznu dobila je i bivša ministrica kulture Andrea Zlatar Violić. Zbog toga što upravljačka prava s tvrtke Duga strana d.o.o. nije prebacila na drugu osobu morala je uplatiti u državni proračun 15.000 kuna. Još šest tisuća kuna kazne zaradila je jer je zloupotrijebila diskrecijske ovlasti kad je portalu Autograf dodijelila 70.000 kuna.

Nekoliko puta tema sjednica Povjerenstva bio je i bivši ministar zdravstva Siniša Varga. Njega je Povjerenstvo kaznilo s 20.000 kuna u dva slučaja - jer je kao ministar zdravlja odobrio pokroviteljstvo nad kongresom u organizaciji udruge CIMS s kojom je bio interesno povezan te jer je dok je bio ministar u KB-u Dubrava obavljao posao koji nije bio edukativne naravi.

Trideset tisuća kuna kazne dobio je pak bivši ministar obrane Ante Kotromanović i to jer mu je privatni let na Mali Lošinj platila tvrtka koja je ranije iskazala interes za kupnju vojnih nekretnina na području Malog Lošinja.

Zorislav Antun Petrović

Zorislav Antun Petrović

Izvor: Pixsell / Autor: Sanjin Strukić

Petrović: Političke potpore Povjerenstvu nikada nije bilo

Da je Dalija Orešković korektno radila svoj posao, smatra stručnjak za korupciju Zorislav Antun Petrović, koji je i sam svojedobno sjedio u Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa.

'Bez pritiska Europske unije ne bismo imali ni zakon ni Povjerenstvo jer nikome od političara nije stalo da svoj mandat provodi apsolutno objektivno i neopterećeno o vlastitim interesima. U tim uvjetima Povjerenstvo je radilo maksimalno i najbolje što je moglo. Potpore politike nije bilo nikada i pritisci su veliki. Sjetimo se samo komentara odluka Povjerenstva među najvišim dužnosnicima. Povjerenstvo se shvaćalo prvenstveno kao još jedno političko oružje', kaže Petrović za tportal.

Politika je uvijek, dodaje, željela utjecati na Povjerenstvo. 'Moj dojam je da je politika uvijek htjela da Povjerenstvo bude kao tijelo naklonjeno njihovoj opciji, a ne da bude objektivno. A tu je uvijek bilo borbi i natezanja. Eklatantan primjer su Sanaderovi satovi, gdje smo se natezali oko odluke, ali je zahvaljujući pritisku na kraju odlučeno da nije prekršio zakon', kaže Petrović.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!