'Studenti i doktorandi u Hrvatskoj jako su motivirani tako da mogu reći da je ovdje po tome situacija čak bolja nego u Njemačkoj. Mladi hrvatski znanstvenici spremni su još više raditi, još više dati od sebe, više improvizirati i više su motivirani nego u Njemačkoj. Taj timski rad stoga mi je još bolji nego ondje', rekla je mlada Tolić koja je zahvaljujući svojim impresivnim rezultatima već postala svojevrsna hrvatska znanstvena heroina.

Prije nego što se 2015. vratila u Hrvatsku ona je deset godina vodila istraživačku skupinu na prestižnom Institutu Max Planck u Dresdenu u Njemačkoj. Dobitnica je nagrade 'Utjecajne hrvatske žene' kao i nagrade MRAK za kreativnost u znanosti. Ugledni svjetski časopis Cell 2014. ju je uvrstio na popis 40 najboljih znanstvenika svijeta u području biologije mlađih od 40 godina. Zahvaljujući Ivi Tolić u Hrvatsku je ove godine po prvi puta stigao 'ERC Consolidator Grant' koji je Europska komisija namijenila izvrsnim glavnim istraživačima u razdoblju karijere dok još jačaju vlastiti nezavisni istraživački tim ili program. Od zaprimljenih 2528 prijava ERC je izabrao 372 projekta, a u ovo međunarodno elitno društvo odabrana je i Tolić.

'Kada smo jednom dobili znanstveni projekt, sve je bilo lakše, mogli smo kupiti svu opremu koja nam je trebala. Bilo je nekih zapreka, morali su se čak mijenjati neki hrvatski propisi. No sve se uspjelo riješiti jer su naš ravnatelj i ljudi iz MZOS-a puno pomogli da se problemi uklone', rekla je Tolić.

Vizija IRB-a među 50 najboljih na svijetu

Ravnatelj IRB-a Tome Antičić ističe da je laboratorij u kojem Tolić radi vrlo važan dio vizije prema kojoj bi taj institut u narednih 20 godina ušao među 50 najboljih na svijetu i postao vodeći u regiji te se prometnuo u centar za 'priljev mozgova'. Kaže da se njezin tim postupno sve više širi, tako da za njega moraju tražiti nove prostore i nove ljude.

To je, napominje Antičić, u skladu s idejom da bi za znanost, ako se već ne može izdvajati više, kako bi trebalo, država trebala osigurati veća sredstva onim najboljima, a na uštrb lošijih.

Tolić: Hrvatska bi mogla kao Izrael, kada bi posložila prioritete

Na pitanje što bi Hrvatska mogla učiniti da poboljša situaciju u znanosti koja je ključ uspjeha svih razvijenih gospodarstava, Tolić spremno odgovara:

'To je vrlo jednostavno. Potrebno je samo da država više ulaže u znanost. Lako je onima koji uspiju dobiti europske projekte, no oni koji ih nemaju stvarno ne mogu raditi jer se s ovakvim ulaganjima ne može raditi kvalitetna znanost. Tu je razlika između Hrvatske i Njemačke jako velika. Njemačka jako puno ulaže u znanost. Nijemcima je jasno da bez toga nema ni rasta u gospodarstvu ni razvoja u medicini ni uopće napretka i budućnosti. Definitivno su potrebna velika ulaganja u znanost.'

Pitao sam Ivu Tolić vjeruje li ona da bi Hrvatska uz pomoć znanosti mogla napraviti neki uzlet, neko čudo kakvo je postigao Izrael. Naime, poznato je da ta zemlja, s trećinom hrvatskog teritorija, od čega je pola pustinja, bez nekih značajnih resursa poput nafte, ima najviša izdvajanja za istraživanja i razvoj na svijetu od 4,21 posto dok su naša 0,79 posto. Poznavatelji Izraela smatraju da je on upravo potičući razvoj znanosti i sofisticiranih tehnologija, nudeći za svaki dolar ulaganja dolar iz proračuna, od proizvođača naranača 1940-ih do danas postao 17. ekonomska sila svijeta i to u vrlo neprijateljskom okruženju. Također je poznato da i u drugim razvijenim zemljama svijeta postoji jaka korelacija između gospodarskog uspjeha i izdvajanja za znanost, primjerice u Japanu, Danskoj, Finskoj pa čak i susjednoj Sloveniji koje u inovacije i razvoj ulažu blizu tri posto ili čak više od toga.

'Svakako bi i Hrvatska mogla. To je samo stvar prioriteta. Kada se oni jednom poslože, onda se može napraviti nešto takvo kao u Izraelu', odgovorila je uvjereno Tolić.

Jedinstven mikroskop u Hrvatskoj

Laserski mikroskop (pogledajte u galeriji gore), jedini te vrste u Hrvatskoj, danas predstavljen na IRB-u trebao bi se koristiti u temeljnim biološkim istraživanjima.

Tolić i njezini suradnici, troje doktoranada i 12 zaposlenika laboratorija, istražuju kretanja unutar stanica i njihovo starenje - mehanizme u kojima se stvaraju tzv. diobena vretena koja služe za ispravno razdvajanje kromosoma tijekom dijeljenja stanica. Snažan i precizan laserski mikroskop omogućit će im da rade vrlo precizne zahvate u stanicama i prate njihove posljedice u visokoj rezoluciji s vrlo brzim snimanjem od oko 1000 sličica u sekundi. Jedan od takvih je presijecanje sićušnih mikrotubula koje imaju važnu ulogu u staničnim procesima. Iako u svojem radu nisu usredotočeni na mogućnosti izravne primjene svojih istraživanja, ona, kažu, mogu dati važan doprinos medicini.

'Ne planiram se baviti istraživanjima u polju medicine ili farmacije, no vjerujem da će se naši rezultati ondje moći primijeniti jer će naš rad dovesti do boljeg razumijevanja procesa diobe stanica. Otkrit ćemo funkcije određenih struktura unutar stanice, ili čak neke nove strukture, a oni potom mogu postati metom za neke nove lijekove primjerice za degenerativne ili kancerogene bolesti te za liječenje neplodnosti', kaže Tolić.

Intrigantan logo

Pokušao sam doznati što znači simpatičan logo tima (gore) koji prikazuje noge u štiklama s visokim petama kako hodaju po nekoj presječenoj nakupini molekula pretpostavivši da ona vjerojatno predstavlja mikrotubule, koje je Tolić otkrila. Zanimalo me je li to možda neka poruka da i žene mogu biti jednako uspješne u znanostima i tehnologiji, odnosno u STEM području.

'To je bila zafrkancija na temu. Štikle predstavljaju mikroprotein koji hoda po mikrotubulima. Mikrotubuli su svojevrsne cjevčice koje u stanicama služe kao tračnice kojima se proteini kreću. Naime, postoje proteini koji stvarno imaju dvije noge poput nas kojima koračaju po mikrotubulima. To se obično prikazuje kao dvije male nožice ili trešnjice, no mi smo se odlučili za malo ljepši prikaz', rekla je uz široki osmjeh Tolić.

Poruka mladima: Budite optimistični i uživajte u radu

Članovi njezinog tima Kruno Vukušić, Renata Buđa i Bruno Polak (na slici redom dolje), oduševljeni su suradnjom sa svojom voditeljicom, ali i sa svima ostalima u laboratoriju.

'Divno je imati ovako lijepe uvjete za rad, a usto je i atmosfera sjajna. Trenutno nas u laboratoriju ima 12 i svi se odlično slažemo, surađujemo i pomažemo', rekao je Polak koji je studirao molekularnu biologiju na PMF-u.

'U laboratoriju ima kemičara i fizičara i molekularnih biologa i raznih drugih znanstvenika', nadovezao se Vukušić.

Mladima poručuju da budu optimistični i motivirani te da uživaju u tome što rade, unatoč okolnostima.

'Mi smo svi upisali fakultet iz strasti, a budućnost će donijeti svoje', rekao je Polak.

'Da ne vjerujemo da u Hrvatskoj ima budućnosti za mlade, ne bismo se bavili ovime čime se bavimo', dodala je biotehnologinja Buđa.

'Jasno da su optimistični kada rade na jednom od najprestižnijih europskih projekata u Hrvatskoj', nadovezala se sa strane sveprisutna glasnogovornica IRB-a Petra Buljević Zdjelarević.