BAJIĆ SE BRANI

'Da uzimamo sve zdravo za gotovo, pola države bi bilo u zatvoru'

  • Autor: Maja Šurina
  • Zadnja izmjena 16.10.2012 16:13
  • Objavljeno 16.10.2012 u 09:33
Mladen Bajić

Mladen Bajić

Izvor: Pixsell / Autor: Patrik Macek

Nakon više od četiri mjeseca glavni državni odvjetnik Mladen Bajić konačno je došao pred saborske zastupnike da bi im predstavio izvještaj o radu u 2011. godini. sudeći prema saborskoj raspravi, Bajića zasigurno očekuje pozitivna ocjena, ali i dodatni rad na poboljšanju ugleda DORH-a

Već u uvodnom izlaganju pred Saborom Bajić se spomenuo izmjena Zakona o kaznenom postupku promijenivši ulogu DORH-a koji više nije pasivni subjekt nego nalaže provođenje izvida i provodi istragu.

'DORH sada u cijelosti odgovara za uspješnost kaznenog postupka koji pokrene. Bez tog zakona koji omogućuje DORH-u da bude agresivniji državno odvjetništvo prethodnih godina ne bi bio toliko uspješno', kazao je Bajić pred zastupnicima.

Odluka o Višnji Lončar ovaj tjedan

Uoči rasprave u Saboru, glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića novinari su upitali i za sudbinu njegove zamjenice Višnje Lončar, čiji su sin i suprug među osumnjičenima za korupciju na Medicinskom fakultetu.

'Prošli tjedan rekao sam da ću ovaj tjedan donijeti odluku i donijet ću je. Danas je utorak, u Saboru sam. Istraga će trajati sigurno dulje, ali u ovom predmetu o sudbini moje zamjenice bit će riješena u toku ovog tjedna', rekao je Bajić.

Izmjene Zakona o kaznenom postupku, kazao je Bajić, indirektno su utjecale i na 'curenje' informacija iz postupaka u medije.

'DORH se optužuje zbog curenja informacija. Je li to baš tako? Ako se razmisli o tome tko je sudionik postupka i kome je cilj da se to dogodi, onda biste došli do drugog zaključka. Kada se izda nalog o istrazi, svi sudionici u postupku dobivaju presliku spisa i mogu raspolagati tim dokumentima. S druge strane, moramo imati na umu da se tajnost istrage ne odnosi na medije i dokazivanje otkuda su curile informacije praktički je nemoguće. To ne znači da nismo pokušavali doći do osumnjičenika koji puštaju informacije u medije, no unatoč naporima policije i DORH-a nismo uspjeli. Kako bi se riješio problem 'curenja' informacija u medije, postoje dvije opcije – da ovaj dio istrage bude tajan ili da se onemogući objavljivanje bilo kojeg sadržaja koji je zaštićen', poručio je Bajić

Govoreći o konkretnim podacima i brojkama, Bajić je kazao da je u 2011. došlo do porasta prijava za 3 posto, pri čemu je 'zabrinjavajuće' što raste broj kaznenih prijava protiv nepoznatih počinitelja.

'Uspješnost rada se cijeni po donesenim presudama i kada je u pitanju DORH, bilo je 87,3 posto osuđujućih presuda', rekao je Bajić i istovremeno se požalio da je 2011. bio i velik broj odbačenih prijava.

To je objasnio činjenicom da je veliki broj kaznenih predmeta koji su na granici kaznenog i prekršajnog djela (npr. zlouporaba droga), da se, sukladno presudi Europskog suda za ljudska prava, ukoliko je za nešto već presuđeno u prekršajnom postupku, ne može suditi u kaznenom postupku, ali i da se sve kaznene prijave oštećenika unose u kazneni upisnik i onda se o njima odlučuje (bilo da se odbaci ili podigne optužnica).

Govoreći o radu USKOK-a, Bajić je podsjetio da je on u 2011. imao 97 posto osuđujućih presuda. 'Ovo potvrđuje da zamjenici USKOK-a s oprezom i velikim i jakim dokazima idu u kaznene postupke. Sama činjenica o 97 posto govori u prilog tome da USKOK u svojim predmetima savjesno prikuplja dokaze i s čvrstim dokazima izlazi na sud', rekao je Bajić, dodavši i da kod USKOK-a postoji veliki broj odbačaja prijava. Razlozi tog broja slični su kao i kod DORH-a, uz činjenicu da dobar dio odbačenih prijava odlazi na situacije kada sudionici različitih sudskih postupaka nezadovoljni presudom prijavljuju suce, državne odvjetnike, a i dio izvršne vlasti.

Bajićev rad u prošloj godini posebno je u ime SDP-a nahvalio Peđa Grbin, kazavši da će njegova stranka podržati izvještaj jer se 'politika konačno odmaknula od DORH-a'. Međutim kritika je ipak bilo, posebno na broj odbačaja prijava iz domene USKOK-a.

'Imamo 60 posto odbačaja, a više od 90 posto osuđujućih presuda. To pokazuje da su državni odvjetnici možda previše oprezni. Ponekad moraju riskirati, a ove brojke pokazuju da to ne čine nikada', rekao je Grbin.


Oduševljenja nije bilo kod Dragutina Lesara iz Hrvatskih laburista. 'Veselilo bi me kad bismo raspravljali četiri puta godišnje jer bi tada bilo više antikorupcijskih akcija', rekao je Lesar.

Bajića je upozorio na dio izvještaja koji govori da je DORH odbacio 177 prijava zbog neisplata plaća i to jer je u Hrvatskoj ustaljena sudska praksa da mora postojati namjera neisplate plaća. 'U Hrvatskoj postoji u Zakonu o radu postoji odredba da kada poslodavac ne isplati plaću ili dio plaće da je dužan radniku izdati obračun, potvrdu o neisplati plaće. U Zakonu o radu zbog neizdavanja potvrde o neisplaćenoj plaći predviđena je prekršajna kazna od 61 tisuće do 100 tisuća kuna. Ako niste podizali prijave za počinjenje kaznenog djela zašto ovih 177 prijava niste sproveli kroz prekršajne postupke i prekršajno kaznili poslodavce zbog neizdavanja potvrda?', zapitao je Lesar

Posebno žestok bio je Dražen Đurović iz HDSSB-a, kazavši da njegova stranka 'neće sudjelovati u farsi od glasovanja'. DORH je prozvao da prekasno reagira na neke kriminalne radnje.

'Nedavno smo imali gotovo tragičnu situaciju da i državna revizija i saborski zastupnici i mediji reagiraju i provode praktički zajedničku istragu kako bi gotovo natjerali državno odvjetništvo da reagira oko malverzacija nazvanih Planinska. Post festum dobivamo odgovor iz DORH-a kako su se navodno provodili izvidi. Percepcija javnosti je da državno odvjetništvo u slučajevima većih korupcijskih afera koje zahvaćaju više političke i gospodarske krugove reagira tek kada se o pojedinom tom slučaju rasprave i kumice na placu. Također, javna je percepcija da državno odvjetništvo bira kada i koga će prijaviti, uzimajući u obzir odnose političkih snaga u državi, javno mijenje i slično', kazao je Đurović.

Patrik Macek/PIXSELL

Patrik Macek/PIXSELL

Izvor: Pixsell / Autor: Patrik Macek/PIXSELL

'Treba li Hrvatskoj svake godine uoči izvještaja predstave, i cirkusi i parade? Medijska pompa, uhićenje, javni linč redovitog studenta koji je kupio ispit nije način i nije dobro. A istovremeno imamo zaposlenika koji s falsificiranom diplomom  godinama radi u državnoj upravi i dobije samo dva retka na zadnjoj stranici novina', poručio je Đurović.

'Tko to podobnim novinarima dila informacije i tko je to odlično surađivao s dr. Ivom, a s njegovom nasljednicom pospremio dr. Ivu? Tko je to jučer htio smijeniti glavnog državnog odvjetnika, a danas ga žestoko brani? Svaki put se osjeća nelagoda u Saboru kada treba kritizirati Bajića. U Hrvatskoj ne smije biti svetih krava ni tabu tema', kazao je Đurović.

Kazao je da HDSSB ne može imati povjerenja u nekoga tko 'ide na brifing u američko veleposlanstvo i koga brifiraju trećerazredni obavještajci'.

'Što je SMS-ovima koje je Bajić upućivao Sanaderu? Što je s SMS-ovima koje je upućivao jednom pokojnom novinaru i jednom živućem medijskom magnatu? Što je s telefonskim razgovorima s novinarkom jednih dnevnih novina koja uvijek najbrže i najdetaljnije donosi neke informacije? Možda je istina da se za dobrim konjem praši. No mislimo da je prašine previše i da smo je se dobro nagutali. U svakoj normalnoj državi za odlazak u američku ambasadu isti tren bio bi protiv vas pokrenut postupak za razrješenje, a poslije rasprave u Saboru dočekao bi vas represivni aparat i smjestio u jednomjesečni pritvor zbog mogućnosti utjecaja na svjedoke', kazao je Đurović zaključivši da državna odvjetništva 'možda mogu dobiti prolaznu ocjenu', no da kod HDSSB-a Bajić nema prolaz.

Glavna oporba stranka, HDZ, podržat će Bajićev izvještaj i to, kako je kazao Vladimir Šeks, 'zbog uspješne i efikasne borbe DORH-a, USKOK-a protiv korupcije i organiziranog kriminala', ali i zbog 'činjenice da je DORH ispunio sve zadaće iz Akcijskog plana suzbijanja korupcije'.

'Što se tiče curenja informacija, DORH, Ministarstvo pravosuđa i MUP se trebaju pozabaviti tom temom jer ovo curenje informacija je ugrožavanje temeljnih ljudskih sloboda i to treba spriječiti', poručio je Šeks, založivši se i da se unatoč trodiobi vlasti nađe neki zakonodavni način 'nadzora ustavnosti i zakonitosti rada DORH-a'.

Podršku će izvještaj o radu državnih odvjetništava u 2011. dobiti i od HNS-a, čija je Nada Turina Đurić poslala i upozorenje samom glavnom državnom odvjetniku Bajiću.

'Mi u HNS-u ne zamišljamo glavnog državnog odvjetnika kao popularnu osobu koja razmjenjuje SMS-ove i odgovara na optužbe okrivljenika u petminutim emisijama, već kao vuka samotnjaka, kao osobu koja je beskompromisna, efikasna, nedostupna', poručila je HNS-ovka, kazavši da se pothitno treba promijeniti način komunikacije s javnošću, što ne znači da se treba mijenjati glavnog državnog odvjetnika.

Progovorila je i o problemu curenja informacija iz istraga. 'Morate raščistiti priču unutar DORH-a oko curenja informacija, ne možete raditi sa stigmom da vam novinari objavljuju kojekakve SMS-ove, da vas se povezuju s kojekakvim susretima s kojekakvim inkriminiranim osobama. To je za HNS neprihvatljivo, ali i za hrvatsku državu i društvo. Istražite sami sebe, istražite što se događalo. Mi vam vjerujemo, ali sve to ostaje na razini našeg vjerovanja ', kazala je Turina Đurić.

Na kraju rasprave zastupnicima je na njihove primjedbe i pitanja odgovorio i Bajić, koji je kazao da prihvaća kritike 'jer će zbog njih DORH biti efikasniji'.

Govoreći o primjedbi Dragutina Lesara da bi izvještaj DORH-a trebao biti četiri puta pred Saborom jer bi onda bilo više antikorupcijskih akcija, Bajić je kazao: 'Možemo govoriti o tajminzima, ali ovo zadnje nije tajming jer ide na štetu DORH-a. Činjenica je da smo na određeni način uključeni u tu akciju ide nam na štetu. To je prvi razlog. Drugi razlog je da je ovo izvješće pred parlamentom pet mjeseci. A treći razlog zašto ne stoji vaša primjedba o tajmingu je da su nedavno uhićeni su policajci koji su otkrili četiri velike operacije i jedna od njih je i ova.'

Osvrnuo se i na izlaganje HDSSB-ovca Đurovića. 'Gospodin zastupnik prihvaćanje činjenica i navoda nekih portala, poput Wikileaksa i nekih drugih poruka uzima zdravo za gotovo kao činjenicu. Ako bi mi imali takav pristup pola države bi bilo u zatvoru. Ja sam ipak za konzervativniji pristup', rekao je Bajić

Progovorio je i o curenju informacija. 'Ne mogu sa sigurnošću reći da nisu procurile iz DORH-a. Mislim da nisu, jer nikada nisu procurile prije nego je donesen nalog o provođenju istrage', kazao je Bajić.

Bajić o curenju informacija iz istraga

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi