odluka odbora

Ustaški suradnici ostaju bez ulica u Zagrebu

03.10.2025 u 10:11

Bionic
Reading

Grad Zagreb je dvije i pol godine nakon prijedloga da se promijene nazivi ulica imenovanih po suradnicima i dužnosnicima Nezavisne Države Hrvatske konačno odlučio provesti to u djelo

Naime Odbor za imenovanja naselja ulica i trgova sa samo jednim glasom protiv (Zlatko Hasanbegović) usvojio je odluku da se Ulica Vladimira Arka preimenuje u Ulicu Srećka Lipohara, hrvatskog branitelja, Ulica Ivana Šarića u Ulicu Josipa Kuže, nogometaša i trenera, Ulica Filipa Lukasa u Ulicu Nade Iveljić, književnice, i Ulica Antuna Bonifačića u Ulicu Sidonije Erdődy Rubido, operne pjevačice.

Sve na području Ivanje Reke

Ovu odluku još treba potvrditi Skupština na sjednici zakazanoj za 16. listopada, no to će biti tek formalnost.

Sve četiri ulice nalaze se na području Vijeća gradske četvrti Peščenica - Žitnjak, odnosno na području Mjesnog odbora Ivanja Reka.

Podsjetimo, u veljači 2023. godine Svjetski židovski kongres, Documenta, povjesničari Ivo Goldstein i Hrvoje Klasić te Erol Šehu zatražili od Vijeća gradske četvrti Peščenica preimenovanje spomenutih ulica, za koje su naveli da su dobile imena po ljudima koji su bili 'istaknuti suradnici nacifašističkog, marionetskog i anticivilizacijskog režima NDH'.

Veličanje Pavelića i nacističkog režima

Vladimir Arko bio je zagrebački poduzetnik koji je od 1941. do 1945. godine opskrbljivao njemačku, talijansku i vojsku NDH. Poslije rata optužen je za suradnju s okupatorom i kvislinzima, ali je u trenutku uhićenja u tvornici popio cijankalij. Tvornica Arko nakon rata postala je Badel.

Sarajevski nadbiskup Ivan Šarić iskazivao je podršku poglavniku Anti Paveliću, NDH i ustašama, a poslije rata je emigrirao preko Austrije i Švicarske u Španjolsku, gdje je i umro.

Tomislav Tomašević
  • Tomislav Tomašević
  • Tomislav Tomašević
  • Tomislav Tomašević
  • Tomislav Tomašević
  • Tomislav Tomašević
    +2
Tomislav Tomašević Izvor: Pixsell / Autor: Robert Anic/PIXSELL

Filip Lukas bio je predsjednik Matice hrvatske od 1928. do 1945. godine, a njegova objavljena djela bila su odraz veličanja Pavelića, ustaša i NDH.

Antun Bonifačić radio je u Odjelu za kulturne veze pri Ministarstvu vanjskih poslova NDH i bio je potpredsjednik Društva hrvatskih književnika. U svibnju 1945. godine izbjegao je u Argentinu, a neko vrijeme živio je u Brazilu, potom i u SAD-u.