Tenzije između SAD-a i Grenlanda dodatno su eskalirale nakon što je američki predsjednik Donald Trump uveo carine za zemlje koje su poslale svoje vojnike na Grenland.

'To je ozbiljna trauma i noćna mora za EU. Carine su tu nekakva odmazda zato što europske države ne razumiju ono što je potreba nacionalne sigurnosti SAD-a', smatra Vlatko Cvrtila, stručnjak za geopolitiku sa Sveučilišta Vern.

Istaknuo je kako je, međutim, znatno bitnije ono što je u pozadini – a to je općenito rascjep u transatlantskim odnosima.

'U ovome trenutku EU-u ni na koji način ne odgovara da dođe do velikog rascjepa između EU i SAD-a. Tenzije postoje, ali tenzije se uvijek mogu na neki način kontrolirati. Međutim, ako dođe do rascjepa, onda je EU znatno oslabljena u odnosu na one izazove koje ona u ovom trenutku ima u Europi, a to je prije svega ruska agresija na Ukrajinu i svi oni ekonomski problemi s kojima se suočava', istaknuo je za HRT.

Kupnja Grenlanda nije izgledna

U kojem smislu bi daljnji razvoj situacije mogao ići ovisi prije svega o Donaldu Trumpu, koji je s pravom stekao reputaciju nekoga tko je nepredvidiv.

'Jako je teško uopće iščitati iz svega onoga što on uopće govori. U jednom trenutku kaže da ne isključuje ni vojnu intervenciju, onda nakon toga da na vojnu intervenciju nema komentara, pa onda govori o tome da želi kupiti Grenland, što je isto tako jedna od opcija koju je on stavio na stol, iako nitko nije rekao koja je cijena Grenlanda', rekao je.

Iako kroz povijest postoje primjeri kupovanja odnosno prodaje teritorija neke države – uključujući SAD koji je svoj vlastiti teritorij proširio nekoliko puta upravo tim oblikom trgovine – u današnje vrijeme takva praksa nije u skladu s međunarodnim pravnim poretkom. 'U današnjim okvirima to nije nešto što bi se moglo realizirati čak i ako bi Danska na neki način pristala prodati jer ondje žive ljudi koji imaju određenu autonomiju i sigurno to ne bi prihvatili. Istraživanja pokazuju da su Grenlanđani protiv toga', naglasio je.

Trump ignorira činjenicu da NATO jamči sigurnost Grenlanda

Francuska, Velika Britanija, Švedska, Njemačka, Nizozemska, Finska, Norveška i Slovenija poslale su svoje vojnike na Grenland u sklopu danskih vojnih vježbi, ali i kao gestu potpore Grenlandu i Danskoj u svom sporu s američkim predsjednikom.

'To je jedna simbolična stvar koju europske države stvarno nisu trebale poduzeti. Grenland je dio NATO-a i trebalo se inzistirati cijelo vrijeme na tome da ga NATO štiti. Tijekom hladnog rata NATO je, zajedno sa SAD-om, čuvao taj dio sjevernog prostora. Danas također stoji u NATO-ovoj strategiji da je to izuzetno važno područje zbog Arktika. Ondje se sad topi led, tu su geostrateški interesi sasvim drugačiji s obzirom na pojavu Kine zajedno s Rusijom. NATO tu mora voditi općenito računa o sigurnosti jer je riječ o ulasku u Atlantik', smatra Cvrtila.

'Tu predsjednik Trump potpuno ignorira činjenicu da je SAD članica NATO-a i da NATO jamči sigurnost samoga Grenlanda', rekao je.