Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić u srijedu je na novinskoj konferenciji izjavio da bi se operativni troškovi LNG terminala na Krku trebali pokrivati iz postojećeg zakupa i naknade za sigurnost opskrbe (S.O.S. naknade).
Na upit novinara na konferenciji nakon sjednice Vlade, na kojoj je donesena odluka o financiranju prve faze projekta plutajućeg terminala, postoje li procjene kako će LNG poslovati u idućih 10-15 godina, Ćorić je kazao da se očekuje da će se operativni troškovi LNG terminala na Krku namirivati iz postojećeg zakupa i S.O.S. naknade, koja će prije svega ovisiti o tome na koji način će završiti pregovori između vlasnika terminala, LNG Hrvatske i potencijalnog daljnjeg zakupitelja.
"Upravo u tom kontekstu, razgovori na tu temu između naše i mađarske strane, s obzirom na pisma namjere koje smo dobili u posljednjoj fazi obvezujućeg dijela ponuda za zakup terminala, nastavit će se sljedećih tjedana i mjeseci. Vjerujemo da će upravo iz tog razloga S.O.S. naknada od 1. siječnja 2021. godine, minimalno, ukoliko će i uopće, opterećivati cijenu plina u RH", kaže Ćorić.
vezane vijesti
Ako zakup terminala ostane na razini od trenutnih 520 milijuna kubnih metara, ta S.O.S. naknada opteretit će cijenu plina do jednog postotnog boda, u odnosu na trenutnu cijenu plina na tržištu, što će za prosječnu potrošnju kućanstva u RH na godišnjoj razini iznositi oko 35 kuna, rekao je Ćorić.
"Čvrsto vjerujemo da će naredni tjedni i mjeseci donijeti novi zakup plina na LNG-u, i u tom kontekstu da će se ovaj udio S.O.S. naknade u slijedeće dvije godine, koliko imamo vremena do početka rada terminala, umanjiti", poručuje Ćorić.
Napominje da je od početka ove godine transportna tarifa Plinacra za prijenos plina kroz RH umanjena za 20 postotnih bodova, ukupan teret S.O.S. naknade, koja bi trebala profunkcionirati s prvim danom 2021., na primjerice na cijenu plina iz 12. mjeseca prethodne godine, iznositi će oko 0,1 posto.
'Ideja je da LNG terminal počne funkcionirati od 1.1.2021. godine', objasnio je Ćorić. Početak radova ministar Ćorić očekuje već u ožujku ove godine.
Projekt će lokalnoj zajednici donijeti financijske koristi
Na pitanje novinara o komunikaciji s lokalnom zajednicom, s obzirom i na prosvjede zbog izgradnje plutajućeg terminala, Ćorić kaže da se ta komunikacija nažalost prethodnih mjeseci odvijala prvenstveno putem medija, odnosno istupa koja je prvenstveno potencirala načelnica Omišlja Mirela Ahmetović, na koje se Ćorić ne želi referirati.
S druge strane, stanovnicima Omišlja i otoka Krka, koji su prvenstveno zabrinuti ekološkom komponentom, kao i starošću broda, odnosno LNG tankera na kojem će se vršiti konverzija, Ćorić poručuje da starost tog broda definitivno ne može biti problem, a kada je u pitanju korištenje morske vode u dijelu procesa, odnosno ispuštanje klora natrag u more, Ćorić naglašava da su dosad bile iznošene netočne vrijednosti ugroze okoliša.
"Jasno želimo dati do znanja da tehnologija koja će se koristiti na ovom brodu za regasifikaciju podrazumijeva tzv. zatvoreni sustav, dakle morska voda neće biti korištena u tom kontekstu, pa tada ni klor kao takav više nije problem", kaže Ćorić. Ustvdio je da realizacija LNG terminala na otoku Krku ni na koji način neće ugroziti okoliš.
S druge strane, dodaje da će ovaj projekt lokalnoj zajednici donijet će i financijske koristi, s obzirom na naknade koje proizlaze iz njegove pozicije.
„Kapacitet LNG terminala na otoku Krku od 2,6 milijardi kubnih metara zapravo je kapacitet ukupne potrošnje RH na godišnjoj razini. Ovaj projekt nije potreban samo Republici Hrvatskoj, nego i zemljama u okruženju omogućava da diverzificiraju svoje dobavne pravce i dobavu plina za svoja tržišta učine sigurnom”, ustvrdio je Ćorić.
Što se tiče komercijalizacije projekta, Ćorić kaže da i u ovom vjeruju u pozitivan ishod razgovora s potencijalnim partnerima u ovom projektu. „U konačnici, oni su jasno izrazili svoje stavove i želju za dodatnim kapacitetom i u tom kontekstu vjerujem da će ti razgovori biti uspješno biti privedeni kraju”, naveo je Ćorić.
Isplativost i uz sadašnji zakup
Financijska konstrukcija je i uz rezerviranih 520 milijuna prostornih metara za oba investitora financijski opravdana i nosi, uz uvođenje SOS naknade (naknada za sigurnost opskrbe, engl. SOS - Security of supply), vrlo prihvatljivu stopu prinosa za oba investitora, HEP i Plinacro, rekao je Ćorić.
Na pitanje kakav je utjecaj plinovoda Turski tok koji, kao i LNG terminal među ostalim cilja na tržišta Mađarske i Austrije, na poslovanje terminala na Krku, Ćorić je odgovorio da cijene plina s LNG terminala trenutno nisu 30 posto skuplje od plina iz klasičnih plinovoda, kako je sugerirala novinarka u svome pitanju, niti se očekuje takva razlika u cijeni.
Upozorio je i da Katar izlazi iz OPEC-a upravo zbog toga što je odlučio povećati proizvodnju LNG plina i prisutnost na svjetskom tržištu te da je proizvodnja u SAD-u sve veća, pa će cijena LNG plina, kako je rekao, konvergirati cijeni prirodnog plina.
Naglasio je da ne očekuje ni u kakvim uvjetima razlike u cijeni plina od 30 posto između LNG-a i prirodnog plina. "Proizvodnja LNG plina se povećava i bit će sve konkurentniji prirodnom plinu", rekao je Ćorić.
Vlada je u srijedu donijela odluku o financiranju prve faze projekta plutajućeg terminala za ukapljeni prirodni plin na otoku Krku, čija se vrijednost procjenjuje na 234 milijuna eura.
Procijenjena vrijednost investicije uključuje poseban FSRU brod (eng. Floating Storage and Regasification Unit), čija je procijenjena vrijednost 160 milijuna eura, izgradnju pristana s pomoćnim postrojenjima i visokotlačnim priključnim plinovodom za plutajući terminal za ukapljeni prirodni plin što iznosi 60 milijuna eura te sredstva za izvlaštenje, koja su procijenjena na 14 milijuna eura.
Europska komisija za izgradnju plutajućeg terminala dodijelila je bespovratna sredstva u iznosu 101,4 milijuna eura, budući da je projekt LNG terminala uvršten na listu projekata od zajedničkog interesa Europske komisije.
Prema današnjoj Vladinoj odluci, iz državnog proračuna će se za realizaciju prve faze izgradnje LNG terninala osigurati 100 milijuna eura, odnosno 50 milijuna eura u 2019. i 50 milijuna eura u 2020. godini, a do isplate tih sredstava Hrvatska elektroprivreda će osigurati potrebne pozajmice društvu LNG Hrvatska za dospjela plaćanja u 2019. godini. Preostala sredstva, u iznosu od 32,6 milijuna eura osigurat će osnivači društva LNG Hrvatska, Hrvatska elektroprivreda i Plinacro.
