SELJACI NE OTPLAĆUJU KREDITE

Čobanković provjerava kako su seljaci trošili novac

  • Autor: Marina Barukčić
  • Zadnja izmjena 14.02.2011 15:53
  • Objavljeno 14.02.2011 u 12:25
PETAR ČOBANKOVIĆ

PETAR ČOBANKOVIĆ

Izvor: Pixsell / Autor: Goran Stanzl/Pixsell

Nakon upozorenja HBOR-a da poljoprivrednicima treba pomoć Vlade u otplati kredita, ministar Petar Čobanković jutros se u 11 sati u Ministarstvu sastao s čelnicima banke. U razgovoru za tportal Čobanković je rekao da će se u sljedeća dva tjedna provjeriti kojim poljoprivrednicima zaista treba pomoć, a koji su novac iz HBOR-a trošili na vikendice ili slično

Ministar Čobanković je s predstavnicima HBOR-a razgovarao o problemu s pojedinim poljoprivrednicima koji ne otplaćuju kredite. 'Mi smo izanalizirali situaciju, i stvar je takva da je HBOR kreditirao 492 korisnika, od čega je 231 kredit za govedarstvo u ukupnom iznosu od 481 milijun kuna. Kredita za dugogodišnje nasade ima 215 u ukupnoj vrijednosti od 175 milijuna, a za svinjogojstvo je izdano 46 kredita u iznosu od 197 milijuna. Ukupno imamo 492 kredita u iznosu 853 milijuna kuna.

Čobanković kaže da je problem u dijelu servisiranja kredita: 'Ono što mi u Ministarstvu i HBOR-u smatramo alarmantnim je to što je šest korisnika pred raskidom ugovora, a 110 korisnika dobilo je već druge opomene te su im žiro računi blokirani. Radi se o 65 poljoprivrednika s područja govedarstva, 39 s područja biljnih nasada i šest iz svinjogojstva.'

Ministarstvo i HBOR dogovorili su da se poljoprivrednicima ponudi reprogramiranje kredita i produžetak roka otplate sa 12 na 15 godina. 'To bi umanjilo opterećenje i stvorilo mogućnosti servisiranja, nadamo se...', rekao je Čobanković u razgovoru za tportal.

Na današnjem sastanku prisustvovale su i službe koje sljedeći tjedan na terenu trebaju snimiti svakog korisnika, njegove kapacitete i potencijale. 'Kod onih kod kojih nisu pronađeni adekvatni rezultati osigurat ćemo im edukaciju vezanu za menadžment i proizvodnju', najavio je Čobanković. Kaže da imaju u Ministarstvu detaljne podatke o svim gospodarstvima, broju grla, proizvodnji mlijeka po grlu posebno i slično, te da će lako prepoznati teškoće. 'Vidjet ćemo kako pomoći kroz reprograme i slično, ali ako su seljaci trošili nenamjenski te kredite, uslijedit će im sankcije, odnosno raskid ugovora!', kaže Čobanković.

Nakon analize na terenu krajem sljedećeg tjedna održat će se još jedan sastanak predstavnika Ministarstva i HBOR-a na kojemu će se analizirati svaki pojedinačni slučaj. 'HBOR će i poslati formular za svakoga pojedinačno za one koji žele ići u reprogram kredita. Ide se u individualni princip i individualno rješavanje poteškoća, nećemo imati nikakav generalni princip jer velika većina ipak servisira obaveze', kaže Čobanković.

Na pitanje osjeća li se odgovornim za nastalu situaciju i kako odgovara na kritike da Vlada nije dobro provela programe, rekao je: 'Programi su bili stimulativni i tretirani kao složne investicije jer su korisnici imali mogućnost povrata do 50 posto uloženih sredstava, znači 50 posto je bio povrat od države. Kredit je bio na 12 godina, s četiri posto kamate, i mislimo da je to nešto vrlo stimulativno i afirmativno. Takve uvjete naći ćete u malo kojoj zemlji i oni su na nivou zemalja EU. Mi smo stvorili vrlo stimulativni financijski okvir za ove programe, oni su bili usmjereni najviše u stočarstvu, i to prioritetno na mliječno govedarstvo, zatim za tov svinja.'

Čobanković smatra da je najveći problem nastao jer je proces restrukturiranja u poljoprivrednom gospodarstvu bio jako kratak. 'U nekim zemljama to traje po nekoliko generacija, a u Hrvatskoj smo sve morali učiniti u kratkom roku.'

'Danas je vrijednost poljoprivrednog gospodarstva značajno uvećana, ali je tu velik nivo zaduženosti i teško ga je servisirati. Posebno je teška bila 2009. godina, u kojoj su se urušile cijene stočarskih i biljnih proizvoda. Da država nije intervenirala, bilo bi gore', tvrdi Čobanković, a za 2010. godinu kaže da je ona bila 'godina konsolidacije, ali i elementarne nepogode i poplava'. Kaže kako je država uglavnom nadoknadila štetu, ali da su kod nekih štete puno veće. 'I to ćemo vidjeti kad budemo pojedinačno analizirali. Ja sam vrlo dobro raspoložen jer bi 2011. trebala biti jedna vrlo dobra godina za poljoprivredu jer su cijene proizvoda dosta dobre.'

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi