Čini se da je pandemija dosad poštedjela Afriku, a nitko ne zna objasniti zašto

Unatoč relativno dobroj statističkoj slici, nekoliko ispitivanja antitijela sugerira da je mnogo više Afrikanaca zaraženo koronavirusom koji izaziva COVID-19. Neslaganje brojki zbunjuje znanstvenike širom kontinenta.

'Nemamo odgovor', kaže imunologinja Sophie Uyoga s Kenijskog medicinskog istraživačkog instituta - Wellcome Trust Research Program. Nakon testiranja više od 3000 darivatelja krvi, Uyoga i njeni kolege procijenili su da svaki dvadeseti Kenijac u dobi između 15 i 64 godine, ili njih 1,6 milijuna, ima antitijela na SARS-CoV-2, što ukazuje na to da su bili zaraženi.

Te bi brojke Keniju dovelo u rang sa Španjolskom sredinom svibnja, kada je u toj zemlji bilo prijavljeno 27.000 smrti od Covida-19. U Keniji je u vrijeme pisanja studije bilo okruglo stotinu mrtvih. To su službene brojke, mada se zna da tamošnje bolnice ne prijavljuju ogroman broj ljudi koji imaju simptome Covida-19.

I druga ispitivanja protutijela dala su slične, iznenađujuće nalaze. Iz ankete o 500 asimptomatskih zdravstvenih radnika Malaviju dalo se zaključiti da je 12,3 posto njih bilo izloženo koronavirusu. Na temelju tih nalaza procijenjeno je da je prijavljeni broj smrtnih slučajeva, a riječ je o 17 žrtava pandemije, bio osam puta manji od očekivanog.

Znanstvenici koji su istraživali oko 10.000 ljudi u dva mozambička grada, Nampuli i Pembi, pronašli su antitijela na SARS-CoV-2 u tri do 10 posto sudionika, ovisno o njihovoj zanimanju. Najviše zaraženih bilo je među trgovcima i zdravstvenim radnicima. U to je vrijeme u Nampuli, gradu s oko 750.000 stanovnika, bilo potvrđeno samo 300 infekcija. Cijeli Mozambik ima samo 16 potvrđenih smrti od Covida-19.

Mnogi ljudi s antitijelima na Covid-19 ima i u Kamerunu, izvještava Yap Boum iz Epicentre Africa, grupe za istraživanje i obuku Liječnika bez granica.

Otkud taj ogroman jaz između podataka o antitijelima i službenih podataka o broju oboljelih? Za početak, u Africi se testira puno manje nego u ostatku svijeta. Kenija testira otprilike jednog na svakih 10.000 stanovnika, dakle desetinu onoga koliko se testira u Španjolskoj ili Kanadi. U Nigeriji se ispituje još manje, jedan na 50.000; čak i mnogi koji umiru od Covida-19 tamo neće dobiti ispravnu dijagnozu.

No i u tom slučaju očekivao bi se ukupni porast smrtnosti, a to se u Keniji nije dogodilo, kaže patologinja Anne Barasa sa Sveučilišta u Nairobiju.

Marina Pollán iz zdravstvenog instituta Carlos III. u Madridu, koja je vodila španjolsko istraživanje antitijela u populaciji, smatra da je riječ o tome što je Afrika puna mladih ljudi. Španjolci su prosječno stari 45 godina, Kenijci 20, a žitelji Malavija jedva 18 godina. U kenijskim gradovima, gdje se pandemija prvo i pojavila, taj je prosjek još niži, otkriva Thumbi Mwangi, epidemiolog sa Sveučilišta u Nairobiju.

Jedna je hipoteza da su Afrikanci bili izloženi drugim koronavirusima koji kod ljudi izazivaju prehlade, što bi moglo pružiti određenu obranu protiv Covida-19. Druga je mogućnost da je stalna izloženost malariji i drugim zaraznim bolestima pokrenuti imunološki sustav u borbi protiv novih patogena, uključujući SARS-CoV-2. Spominju se i genetski faktori koji kenijsku populaciju štite od teških bolesti.

Francuzi financiraju studiju kojom će se istraživati raširenost antitijela u Gvineji, Senegalu, Beninu, Gani, Kamerunu i Demokratskoj Republici Kongo. Istovremeno 13 laboratorija u 11 afričkih zemalja sudjeluje u globalnom istraživanju protutijela pod patronatom Svjetske zdravstvene organizacije.

Ako su deseci milijuna Afrikanaca već zaraženi, znači li to da se cijeli kontinent treba prepustiti postizanju imuniteta stada i da tamošnjim ljudima uopće ne treba cjepivo. Za neke je takvo rješenje bolje od mjera zatvaranja koje utječu na ekonomiju i dugoročno štete javnom zdravstvu.

S obzirom na nisku stopu smrtnosti, možda bi si Afrika i mogla priuštiti takvu strategiju. No, kako kaže Glenda Gray, predsjednica Južnoafričkog vijeća za medicinska istraživanja, opasno je zasnivati zdravstvenu politiku na istraživanjima antitijela. Ionako, kaže ona, nije jasno pružaju li uopće antitijela imunitet, a ako ga i pružaju, koliko dugo traje, piše Science.