Svi su se složili da se Hrvatska nalazi u ključnom trenutku – ili će sustavno početi upravljati turizmom u cilju zaštite prostora i lokalnih zajednica, ili će izgubiti temelje na kojima počiva njezina turistička atraktivnost.

Franković: Dubrovnik više nije simbol prenapučenosti

Gradonačelnik Dubrovnika, Mato Franković, istaknuo je kako je taj grad do prije nekoliko godina bio međunarodno prepoznat kao primjer loše upravljanog masovnog turizma. No, od 2017. godine krenulo se u sustavne promjene.

"Izradili smo studiju nosivog kapaciteta povijesne jezgre i cijelog grada, plan upravljanja povijesnom jezgrom, detektirali smo smjer razvoja i sada ga slijedimo. Danas možemo reći da iz Dubrovnika više ne odlaze fotografije i videa prekomjernih gužvi", rekao je Franković, naglašavajući ulogu tehnologije u regulaciji posjetitelja.

Dodao je kako se trenutno najveći izazovi odnose na stambenu dostupnost: gradske vlasti su pokrenule program otkupa nekretnina unutar stare jezgre s ciljem njihove dodjele mladim obiteljima. "Uskoro ćemo kupiti još jednu nekretninu sa četiri stana koja će također biti dodijeljena putem natječaja. To je jedini način demografske obnove i očuvanja života u starim gradskim jezgrama", poručio je Franković.

Paunović: U Makarskoj stopirana betonizacija

Zoran Paunović, prvi čovjek Makarske, upozorio je da turizam značajno utječe na porast životnih troškova, osobito tijekom glavne sezone.

"U središtu sezone cijene rastu zbog ogromne potražnje. Problem je sezonalnost. Makarska zimi ima 13.000 stanovnika, a ljeti naraste na veličinu Karlovca", izjavio je. Naveo je konkretne podatke o potrošnji vode: "U siječnju trošimo oko 100.000 m³ vode, a u kolovozu 800.000. To je osam puta više!"

Studija nosivog kapaciteta koju su proveli s Institutom za turizam otkrila je zabrinjavajuće podatke – čak pet od osam ključnih pokazatelja je u negativnoj zoni.

Paunović je naglasio da je Makarska donijela stratešku odluku da se odmakne od apartmanizacije i betonizacije. "Zaustavili smo betonizaciju, gradnju apartmanskih zgrada i traženje aparthotela. Prije 5–6 godina to je bio ogroman problem, danas smo pozitivan primjer", rekao je, dodajući da su dodatnim mjerama revitalizirali staru jezgru i sačuvali lokalne obrte.

Ivandić: Turizam – dvostruki mač

Dr. sc. Neven Ivandić upozorio je da turizam u Hrvatskoj ima i pozitivan i negativan utjecaj na društvo te da percepcije građana postaju sve podjeljenije.

"Istraživanja pokazuju ambivalentnost. S jedne strane, ljudi znaju da žive od turizma i vide njegove benefite. No, s druge strane, sve je očitije da će, ako turizam i dalje bude rastao, otpor prema njemu postajati sve jači", izjavio je. Dodao je da se stara dilema – je li turizam dobrobit ili prokletstvo – sve više osjeća.

Prema njegovom mišljenju, destinacije moraju preuzeti kontrolu i aktivno upravljati turističkim razvojem. "Programi i papiri nisu dovoljni. Ključni su ljudi koji će to provoditi, i to ne samo na lokalnoj nego i na regionalnoj i nacionalnoj razini", naglasio je Ivandić.

Kao pozitivan primjer naveo je Makarsku koja je, kako kaže, brzo primijenila rezultate istraživanja u praksi. "Grad je odmah iskoristio dokument da bi ga pretočio u konkretne aktivnosti."

No upozorio je i na neusklađenost razvoja i stvarne infrastrukture. "U Jadranskoj Hrvatskoj od milijun stanova, 43 posto su ili kuće i stanovi za odmor ili su prazni. Taj podatak dovoljno govori o pritisku turizma na prostor i demografsku sliku."

Hrvati bez krova nad glavom, a stranci kupuju nekretnine za iznajmljivanje

Tijekom rasprave otvorena je i tema stambene krize, s naglaskom na prodaju nekretnina stranim državljanima, koje često koriste za vlastiti odmor ili povremeni smještaj rodbine.

Franković tvrdi da Dubrovnik u tome zasad ima kontrolu: "Grad ima pravo prvokupa nad zaštićenim nekretninama, pa pratimo tko kupuje. Više od 80 % kupaca su domaći ljudi – ili s područja Dubrovnika, županije, ili ostatka Hrvatske. Danas više vidimo da stranci prodaju, a domaći kupuju".

Međutim, upozorio je na štetne posljedice dosadašnjih propisa. "Zakoni su preskočili lokalnu samoupravu. Jednim pravilnikom Ministarstva turizma stambene zone pretvorene su u apartmanska naselja. Turizam nam je počeo 'jesti' stanovanje – izgubili smo identitet, ali što je još gore – izgubili smo mlade ljude."

Dodao je da Dubrovnik provodi niz mjera stambene politike – od modela Dubrovačke stanogradnje, preko programa 30x30 do suradnje s državom na izgradnji dugoročnih najma u pristupačnim zonama, poput projekta u Mokošici.

Paunović: "Porez od 8 eura po kvadratu? Nedovoljno!"

Gradonačelnik Makarske istaknuo je kako se očekivani učinci novih zakona nisu ostvarili. "Očekivao sam više od zakona o nekretninama i upravljanju zgradama. Nisu harmonizirani. U Makarskoj imamo gotovo 2.000 praznih stanova", rekao je, navodeći podatke prema kojima se u tim stanovima "nikad nije potekla voda".

Po njemu, riječ je o investicijama kojima se štiti kapital: "To su nekretnine koje je netko iz inozemstva kupio da bi zaštitio kapital. Cijene rastu, kapital se sam oplođuje. Ako uz to još i iznajmljuje, dodatno zarađuje. To stvara neravnotežu".

Naglasio je da trenutačni porezni model nije dovoljan poticaj za aktivaciju praznih stanova. "Ako imate stan od 100 kvadrata, platit ćete 800 eura godišnje. To neće nikoga natjerati da tu nekretninu ponudi lokalnom stanovništvu", poručio je, zaključujući: "Država je trebala jače oporezovati špekulativni kapital, a ne bakicu s dva apartmana".

Ivandić: Gradovi gube svoj duh

Neven Ivandić podsjetio je kako slični problemi potresaju i druge turističke metropole: "To je vrlo staro pitanje. Barcelona je zabranila izgradnju novih hotela, ograničila rast zračnog prometa. Malaga već tri godine ne izdaje dozvole za kratkoročni najam."

Ipak, smatra da postoje i primjeri dobre prakse u Hrvatskoj: Dubrovnik koristi suvremene analitičke alate i ograničava broj stolova u ugostiteljstvu, dok je Makarska ozbiljno promijenila prostorne planove. No, upravljanje turizmom nije jednostavno: "Turizam je prepun interesa. Važan nam je, ali istovremeno ugrožava ono zbog čega su ljudi uopće počeli dolaziti – identitet i duh mjesta".

Na kraju je podsjetio na ono što turiste najviše privlači: "Među deset najvažnijih razloga dolaska, samo jedan se odnosi na smještaj. Sve ostalo vezano je uz destinaciju – ljepotu krajolika, gostoprimstvo, genius loci... Bez grada i njegove autentičnosti nema ni rasta turizma, ni rasta cijena. Grad se mora sačuvati".

Ključ je u kvaliteti, ne kvantiteti

Završnu poruku dao je dr. Neven Ivandić, istaknuvši potrebu da se odmaknemo od pukih statistika i usmjerimo na suštinu. "Lani smo u trećem kvartalu zabilježili pad prihoda od inozemnog turizma. Nominalno smo pali, realno još više. To pokazuje da turisti sve više racionaliziraju potrošnju i biraju", rekao je.

Zaključio je da Hrvatska mora redefinirati svoju strategiju: "Naravno da možemo primiti još turista, ali ne smijemo. Došlo je vrijeme da ograničimo opseg i fokusiramo se na kvalitetu."