Golemi uređaj trebao bi biti dug 100-tinjak km, okružio bi cijelu Ženevu, na istoku bi došao do Alpa, na zapadu do planina Jura, a jednim dijelom prolazio bi i ispod Ženevskog jezera.

Dr. Rolf Heuer, generalni direktor CERN-a, kaže kako je vrijeme da se počne razmišljati o uređaju koji bi zamijenio LHC unatoč tome što golemi sudarač radi tek nekoliko godina.

'Moramo razmišljati dugo unaprijed jer su naši projekti ambiciozni pa je za njih potrebno puno istraživanja i razvoja', rekao je Heuer.

'Uzmimo na primjer LHC. On radi tek tri godine, no rasprave o njegovoj gradnji počele su još 1983, prvi skup o njegovoj fizici bio je 1984, a prvi rezultati stigli su 2009. Dakle moramo misliti daleko unaprijed', pojasnio je.

Za ambiciozan projekt zainteresirani su i Kina i Japan, međutim europski stručnjaci ističu da u CERN-u već postoji infrastruktura koja bi značajno pojeftinila njegovu izgradnju.

Novi sudarač trebao bi omogućiti istraživanja na osam puta višim energijama od LHC-ovih koje će vjernije oponašati uvjete iz Velikog praska. Budući da će kružni uređaj biti duži, njegova zakrivljenost će biti manja, pa će čestice biti lakše kontrolirati i ubrzati na veće brzine. Osim toga, magneti koji se već razvijaju u CERN-u trebali bi biti dvostruko moćniji od postojećih.

Čemu novi skupi projekt?

Budući da je LHC obavio jednu od svojih ključnih misija – otkrio je Higgsov bozon, logično je postaviti pitanje je li ovako velik i skup projekt uistinu potreban.

Dr. Heuer ističe da je Higgsov bozon tek početak.

'Trebalo nam je gotovo 50 godina da upotpunimo standardni model koji opisuje samo 5% svemira – vidljivi svemir. Pedeset godina za 5%! Trebamo istražiti još 95%, a to je ono što bih nazvao tamnim svemirom', objasnio je čelnik Cerna.

Heuer se nada da će LHC sljedeće godine na višim energijama rada možda dati neke prve uvide u tamnu tvar.

Glasnogovornik detektora CMS Guido Tonelli ističe da će znanstvenicima, čak i ako u LHC-u uspiju vidjeti nešto od tamne tvari, trebati moćniji uređaji da vide cijelu sliku.

'Ako otkrijemo nešto na LHC-u, to će možda biti rep dinosaura, a za pogled na cijelu životinju trebat će nam više energije i moćniji uređaj', objasnio je Tonelli.

Prvi čovjek CERN-a za sada nije spreman razgovarati o troškovima gradnje. 'Bilo koja brojka koju spomenete bila bi kriva, a što je najgore, ljudi bi je pamtili za sva vremena', rekao je Heuer koji je uvjeren da je projekt ostvariv kroz partnerstva s brojnim državama iz cijelog svijeta.

Osim toga, kaže, novi bi sudarač bio skroman projekt u usporedbi s trima željezničkim tunelima kroz Alpe ukupne dužine oko 170 km koji se trenutno dovršavaju u Švicarskoj.

Samo iskapanje ne bi trebalo biti pretjerano zahtjevno, za to postoje potrebni suvremeni uređaji. Pravi problem bit će odlaganje goleme količine zemlje koja će se izvaditi – oko 10 milijuna prostornih metara.

Koliki bi mogao biti značaj otkrića koja će biti ostvarena novim sudaračem teško je i pretpostaviti. Sva suvremena znanstvena postignuća od električne energije, preko antibiotika do satelita i interneta ostvarena su zahvaljujući temeljnim istraživanjima i tehnološkom napretku koji je iz njih proizašao. Temelji interneta udareni su upravo u CERN-u.