Bivši konzervativni predsjednik Jorge "Tuto" Quiroga iz koalicije Alianza Libre nalazi se na drugom mjestu s oko 27 posto glasova, pa je stoga izvjesno da će se njih dvojica susresti u drugom krugu.

Naime, ako nijedan predsjednički kandidat ne osvoji više od 40 posto podrške s prednošću od najmanje 10 postotnih bodova, 19. listopada će se održati drugi krug izbora. Pobjednik će u studenome preuzeti predsjedničku dužnost na mandat od pet godina.

Bolivijski vladajući Pokret za socijalizam (MAS) na putu je da pretrpi svoj najgori izborni poraz u generaciji, pri čemu njegov kandidat Eduardo del Castillo trenutno ima podršku tek 3.16 posto glasača, čime je dokinuta gotovo 20-godišnja dominacija ljevice u toj južnoameričkoj zemlji.

Pazov rezultat iznenadio je analitičare, s obzirom da su ankete sugerirale da taj centristički senator uživa otprilike 10 posto podrške, daleko iza Quiroge i kandidata desnog centra Samuela Dorije Medine iz koalicije Alianza Unidad. Taj poslovni magnat priznao je poraz u nedjelju i rekao da će u drugom krugu podržati Paza.

Bolivijsku političku scenu mjesecima karakterizira borba za prevlast između bivšeg predsjednika Eva Moralesa (2006.–2019.) i njegova nasljednika Luisa Arcea.

Odlazeći predsjednik Arce nije se kandidirao za novi mandat, dok je Moralesu sudskom odlukom zabranjeno sudjelovanje na izborima. Dok je Morales pozivao na bojkot izbora, Arce je priznao rezultate izbora, optimistično napisavši: "Demokracija je pobijedila".

Bolivija, jedna od najsiromašnijih zemalja Južne Amerike, suočava se s dubokom gospodarskom krizom obilježenom nestašicom deviza, nedostatkom goriva, inflacijom i rastućim nezadovoljstvom građana, navodi agencija dpa.

"Bolivija ne traži samo promjenu vlade, već traži promjenu političkog sustava. Ovo je početak velike pobjede i velike transformacije“, poručio je Paz u govoru emitiranom u nedjelju navečer, dok su njegovi pristaše skandirali "obnova“.