NA UDARU KRITIKA

Čelnik kineskog suda koji je posjetio Plenkovića nije nimalo bezazlen lik

24.04.2017 u 19:51

Bionic
Reading

Iako je Zhou Qiang, predsjednik Vrhovnog narodnog suda Kine, sve donedavno u javnosti figurirao kao ohrabrujući reformator tamošnjeg pravosuđa podređenog vladajućoj Komunističkoj partiji, ovaj se najviše rangirani kineski sudac nedavno razotkrio upozoravajući suce da ne padnu u 'zamku zapadne ideologije'. No kritike upućene Zapadu ne sprečavaju Zhoua da se susreće s čelnicima zapadnih država, među kojima je i hrvatski premijer Andrej Plenković, koji je kineskog suca primio u ponedjeljak u Banskim dvorima

Sudac Zhou u liberalnim je krugovima sve donedavno slovio kao ohrabrujuća figura koja je posljednjih godina vodila napore u transformaciji kineskog pravosuđa u profesionalno i neovisno sudstvo, unatoč tradicionalnoj povezanosti sudova s Komunističkom partijom.

Prvi čovjek Vrhovnog suda najmnogoljudnije zemlje na svijetu u sklopu svojih reformi uklanjao je nesposobne, needucirane i potkupljive suce i na njihova mjesta postavljao obrazovane suce koji imaju formalnu pravnu obuku, a koja uključuje i veliku količinu zapadnjačke sudske prakse.

No Zhou se nedavno javno razotkrio i odbacio ideju uvođenja neovisnog sudstva u Kini upozorivši svoje kolege suce da 'ne upadaju u zamku zapadne ideologije', što je podjednako šokiralo Kineze i Zapad koji su se ponadali reformama pravosuđa.   

'Trebali bismo se odlučnije oduprijeti pogrešnom utjecaju Zapada koji nudi ustavnu demokraciju, razdvajanje vlasti i neovisno pravosuđe. Moramo ustati i pokazati mač', izjavio je Zhou tijekom nedavnog govora sucima u Pekingu, a prenosi britanski The New York Times.

Sučev govor protumačen je kao podilaženje striktnoj političkoj klimi koju je u Kini uspostavio predsjednik Xi Jinping koji je tijekom nedavnog Gospodarskog foruma u švicarskom Davosu dao potporu ekonomskoj globalizaciji, dok je pak kod kuće podržao dugogodišnji program ograničavanja civilnog društva, poticao na dodvoravanje politici Mao Ce Tunga i potkopao podršku neovisnim medijima i oštro kritizirao slobodu govora na internetu.        

Na govor predsjednika kineskog Vrhovnog suda osvrnuo se Jerome A. Cohen, ravnatelj Američko-azijskog pravnog instituta pri Sveučilištu u New Yorku koji je na svojem blogu zaključio kako je Zhou svojim mišljenjem  'jednostavno zaustavio napredak prema stvaranju profesionalnog i nepristranog pravosuđa', dodajući kako se osobno boji za akademske slobode i karijere, ali i osobnu sigurnost kineskih sudaca koji se zalažu za reforme.

Dokaz tome je i slučaj He Weifanga, profesora s pekinškog Pravnog fakulteta i jednog od rijetkih kineskih sudaca koji se usudio kritizirati zaustavljene reforme. He je, naime, na društvenim mrežama ustvrdio kako je pogrešno nazivati sudsku neovisnost zapadnjačkim konceptom, navodeći pritom poznatog kineskog suca Bao Zhenga koji je prije tisuću godina bio slavljen kao sudac koji donosi pravedne odluke.

'Izjava suca Vrhovnog suda šteti narodu i ide protiv povijesnih tekovina', zapisao je He, no njegovo mišljenje ubrzo je obrisano s društvenih mreža. 

Za razliku od Hea, puno lošije su prošli pojedini suci i dužnosnici koji su u javnosti putem društvenih mreža kritizirali Maovu ostavštinu, pa su nerijetki slučajevi otkaza.

Kako je Zhou Qiang došao na čelo sudstva

Zanimljivo, iako se nalazi na prestižnoj dužnosti, predsjednik Vrhovnog narodnog suda Kine nije član Politbiroa kineske Komunističke stranke, iako je u javnosti prikazivan kao budući član najužeg vodstva jedine stranke u Kini.    

Takvo što bi se uskoro moglo i ostvariti, mišljenja je Cohen, koji je ustvrdio kako je govor predsjednika Vrhovnog suda pokušaj političkog preživljavanja pred Kongres Komunističke partije krajem ove godine, na kojem će se odrediti tko će biti izravni poslušnik predsjednika Xija.

Zhoua je, inače, u Banskim dvorima u ponedjeljak primio hrvatski premijer Andrej Plenković koji je prije dva tjedna u središnjici HDZ-a primio i člana Politbiroa Komunističke partije Kine Zhang Chunxiana.

Njih dvojica istaknuli su potrebu unapređenja bilateralnih odnosa Hrvatske i Kine, osobito u kontekstu formata Kina 16+, te  političkih odnosa EU-a i Kine te globalne suradnje s Kinom u okviru UN-a i drugih međunarodnih organizacija.