Osim obavještajnog aparata i razmjene informacija o kretanju, protoku i novačenju islamističkih boraca s područja regije, Hrvatska zbog svojih skromnih vojnih kapaciteta ne može značajnije pomoći globalnoj antiterorističkoj koaliciji u borbi protiv Islamske države.

Procjenjuju to sigurnosni stručnjaci i analitičari za međunarodne odnose i sigurnost, dodajući kako pored razmjene važnih obavještajnih podataka vezanih za islamističke ćelije koje postoje u susjednoj Bosni i Hercegovini, Sandžaku, Kosovu i Makedoniji, Hrvatska u borbi protiv ISIL-a može pomoći savjetima i stečenim iskustvom u Domovinskom ratu

'Budući da su naši vojni kapaciteti skromniji od kapaciteta naših saveznika u borbi protiv terorizma poput SAD-a, Velike Britanije, Francuske i Njemačke, naš doprinos borbi protiv Islamske države temelji se na prikupljanju obavještajnih podataka o nastanku ćelija u kojima se novače islamistički borci, a koje su zabilježene u našoj neposrednoj blizini, poput one koju vode vehabije u selu Gornja Maoča u blizini Brčkog, a koja je jedan od tranzitnih centara odakle se šalju borci na bojišnice', misli Dario Kuntić, član Instituta za europske i globalizacijske studije.

Kuntić smatra da je hrvatska pozicija u antiterorističkoj koaliciji značajna zbog razmjene informacija, kako bi se zaustavio protok stranih boraca kroz širu regiju i lokalnih unovačenih terorista, no s vojne točke gledišta, Hrvatska zbog skromnijih vojnih kapaciteta ne može previše pomoći koaliciji, osim u savjetovanju i prenošenju iskustava naših časnika stečenih u Domovinskom ratu.

Analitičar za međunarodne odnose i sigurnost podsjeća u razgovoru za tportal da je Hrvatska poslala kontingent oružja i opreme kurdskim borcima u Iraku koji su zaustavili napredovanje ISIL-a.

Poslano oružje potječe iz zaliha hrvatskih Oružanih snaga, no riječ je o zanemarivim količinama vojnih viškova u odnosu na druge zemlje koje su odgovorile na zahtjev Pentagona o nužnosti naoružavanja pripadnika antiterorističke globalne koalicije.

Kuntić također navodi da Hrvatska i dalje može slanjem oružja potpomagati borbu protiv Islamske države, što je maksimum hrvatskih napora, budući da bi slanje naših vojnika u izravnu borbu protiv terorista naišlo na odobravanje domaće javnosti.

Sigurnosni stručnjak, general-pukovnik u mirovini i bivši načelnik Uprave Vojne policije Mate Laušić, slično razmišlja, no dodaje da su upravo prikupljeni obavještajni podaci temelj borbe protiv islamističkih terorista.

'Udar na pravo mjesto i pravo vrijeme baziran je na prikupljenim informacijama i učinkovita vojna operacija protiv terorista ne može se izvesti bez obavještajnih podataka', naglašava Laušić, dodajući da Hrvatska s te pozicije značajno pridonosi borbi protiv Islamske države.

Pritom podsjeća na slučaj s početka godine kada je hrvatska policija na graničnom prijelazu kod Slavonskog Broda uhitila pripadnika terorističke skupine za kojim je bila raspisana tjeralica, a koji je bio dio skupine zadužene za novačenje i slanje džihadista iz spomenutog regrutnog centra u Gornjoj Maoči prema bojišnicama na Bliskom istoku, a koja se u obavještajnim krugovima naziva zelena transverzala

Laušić navodi i važnost opsežnog izvješća Sigurnosno-obavještajne agencije (SOA) koje otkriva da se na području Islamske države bori šest hrvatskih državljana koji su identificirani i koji će u slučaju da se pokušaju vratiti u Hrvatsku, zasigurno biti zadržani, ali i slučaj u kojem je SOA detektirala maloljetnika s nakanom pridruživanja islamističkim skupinama u Siriji koje dnevno objavljuju stotinjak tisuća poruka na društvenim mrežama, koje su jedna od najučinkovitijih regrutnih platformi.