IZBORI U REDOVNOM ROKU

Bebić: optužbe na Šeksov račun u političke su svrhe

  • Autor: tportal.hr/hina
  • Zadnja izmjena 17.01.2011 18:45
  • Objavljeno 17.01.2011 u 17:27
Vladimir Šeks i Luka Bebić

Vladimir Šeks i Luka Bebić

Izvor: Cropix / Autor: CROPIX / Goran Mehkek

Predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić danas je izjavio kako je sklon vjerovati da se optužbe na račun potpredsjednika Sabora Vladimira Šeksa, da je kao šef tamošnjeg kriznog štaba bio odgovoran za zločine u Slavoniji 1991., u javnost plasiraju u dnevno-političke i neke druge svrhe, pa i od onih koji su sudjelovali u agresiji na Hrvatsku

'Što se tiče Vladimira Šeksa, jako je zanimljivo da se sada, u ovom vremenu pojavljuju neke pritužbe ili tužakanja koje su već 20 godina poznate javnosti, odjednom, zbog trenutnih političkih i drugih interesa, jer je očito da ovo treba promatrati u kontekstu da ništa nije slučajno i da se sve odvija na neki način usklađeno od onih koji žele potencirati neke stvari kada im to odgovara, a kada im ne odgovara o tome će šutjeti', rekao je Bebić u emisiji Hrvatskog radija 'S Markova trga'.

Podsjetio je da je i sam bio šef kriznog štaba za Južnu Dalmaciju, u vrijeme dok je Šeks tu funkciju obnašao u Istočnoj Slavoniji, te da stoga zna koje ovlasti i prava nosi ta funkcija te kakva je u to vrijeme bila situacija.

'Ne mogu niti ću prihvatiti da oni koji su izvršili agresiju na Hrvatsku ili njihovi eksponenti, koji su sudjelovali u zločinima diljem Hrvatske, a hrvatski domoljubi i branitelji nisu nigdje prelazili granicu pa nisu ništa ni napravili u tom smislu, da nam oni sada budu mjera je li nešto zakonito ili nezakonito', poručio je Bebić.

Naglasio je da je odluka o tome je li bilo zločina i drugih nezakonitosti isključivo u nadležnosti pravne države, 'i ne trebaju nam nikakvi kojekakvi sa strane koji će iz svojih osobnih, političkih i drugih interesa svako malo u hrvatsku javnost nešto plasirati, da se mi zabavimo oko toga, a zaboravimo na neke druge stvari'.

Bebić ne misli da je prošlogodišnji rad Sabora ostao u sjeni pravosudnih postupaka protiv nekih zastupnika, poput bivšeg premijera i ministra obrane Ive Sanadera i Berislava Rončevića. Naglasio je da se takvi procesi odvijaju i u drugim državama, te da ne treba preuveličavati nekoliko izuzetaka i konstatirati ih kao redovnu pojavu.

Ne slaže se s konstatacijama o odbjeglom bivšem premijeru, jer je Sanader, kako je rekao, bio na službenom putu (u Austriji). 'Sve što se u javnosti događa je razumljivo, ali moramo se vladati kao pravna država, a ne samo kada nam to odgovara i ide nam u prilog', poručio je.

'Moramo se naučiti da se takve stvari događaju i naviknuti se da postoji pravna država u koju se svi zaklinjemo', dodao je Bebić.

Prihvaća, pak, kritike da Sabor često djeluje kao 'glasačka mašinerija', odnosno da bez argumentirane i stručne rasprave donosi zakone na prijedlog Vlade, ali i ističe da je i u takvim slučajevima ispoštovana procedura, a da zastupnici, kao odgovorni i u slučaju nekvalitetnih zakona, te propise uvijek mogu poboljšati i ispraviti eventualne propuste.

I njega, istaknuo je, ljute prazne zastupničke klupe za saborskih zasjedanja, a nije mu stran ni neformalni prijedlog da se novčano kazne zastupnici koji ne dolaze na sjednice. Ipak, naglasio je, teško je voditi evidenciju o nazočnosti zastupnika na plenarnoj sjednici, budući da je moguće da se zastupnik samo potpiše da je došao, a odmah potom i napusti Sabor. 'Bit problema je da (zastupnik) tamo bude, a ne da se samo potpiše', dodaje Bebić te poručuje kako bi i parlamentarne stranke trebale voditi evidenciju o svojim zastupnicima.

Izvijestio je da će Sabor idući tjedan početi ovogodišnje redovno zasjedanje, a na dnevnom redu sjednice, među inima, očekuje i izmjene Izbornog zakona, u skladu s prigovorom Ustavnog suda da u izbornim jedinicama postoje veće disproporcije u broju birača.

Bebić ističe da taj propis treba donijeti što prije, kako bi izbori, za koje očekuje da će se održati u redovnom roku, bili što kvalitetnije pripremljeni i provedeni.

Kao nove nužne promjene u izbornom sustavu smatra i smanjenje broja zastupnika, sa sadašnjih 153 na 120, maksimalno 130 zastupnika, kao i korekcije izbornih jedinica što se tiče regionalne zastupljenosti.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi