KOPENHAGEN - "Sada pokušavamo postići dogovor koji ćemo poslije uobličiti u zakon kako bi postao sporazum", objasnio je.

Novi globalni sporazum o borbi protiv klimatskih promjena trebao bi zamijeniti protokol iz Kyota koji istječe 2012.

"Vjerujem da je u Kopenhagenu moguće postići dogovor", dodao je, precizirajući kako govori o "dogovoru o glavnim elementima, ponajprije ograničenju emisije stakleničkih plinova za najindustrijaliziranije zemlje te financijskoj pomoći zemljama u razvoju za prilagodbu toj prijetnji".

Po diplomatskim izvorima, EU bi zemljama u razvoju za iduće tri godine mogao ponuditi pomoć od jedne do tri milijarde eura, objavio je u nedjelju Financial Times Deutschland. Odluka o tomu bit će donesena na summitu EU-a u Bruxellesu u četvrtak i petak.

"Treba postići dogovor, a Europa je pružila primjer", istaknuo je Barroso. "Jedini smo u obliku zakona, a ne samo političkih deklaracija, usvojili ograničenje emisije CO2 od 20 posto do 2020., a spremni smo i na više ako se obvežu i drugi, što još nije slučaj", zaključio je. 

Desetljeće od 2000. do 2009. bit će po svoj prilici 'najtoplije dosad zabilježeno' od prvog mjerenja 1850, rekao je Michael Jarraud, glavni tajnik Svjetske meteorološke organizacije (WMO) na tiskovnoj konferenciji u sklopu svjetskog summita o klimi što je u ponedjeljak počeo u Kopenhagenu.

Privremeni podaci za 2009. govore da će to biti peta najtoplija godina po prosječnoj temperaturi na površini Zemlje, dodao je, navodeći da će se konačni rezultati objaviti u ožujku 2010.

Odgovarajući na pitanje o predviđanjima za iduće razdoblje, Jarraud je kazao da ne može iznositi dugoročne prognoze. 'Tendencija je zagrijavanja, u to nema sumnje, ali ne mogu ništa reći za iduću godinu', rekao je.

U Kopenhagenu je jučer počela konferencija UN-a o klimatskim promjenama. Više od 15.000 sudionika iz 192 zemlje sastali su se u glavnom gradu Danske kako bi se dogovorio novi globalni sporazum o zaštiti klime, koji bi na snagu trebao stupiti nakon Protokola iz Kyota. Dilema o kojoj će se razgovarati na summitu jednostavna je: nastaviti živjeti i raditi kao i do sada - ili konačno smanjiti emisiju štetnih plinova, odnosno učiniti nešto konkretno za spas svjetske klime.

Do kraja idućeg tjedna, predstavnici dvjestotinjak zemalja rade na spašavanju svijeta od prijeteće klimatske katastrofe. Za usuglašavanje novog globalnog dogovora bit će potrebni brojni kompromisi. Šef danske vlade Lars Loekke Rasmussen apelirao je na sudionike prilikom otvaranja summita da učine sve kako bi on i uspio: 'Svijet si ne smije dozvoliti neuspjeh.'

'Svijet si ne smije dozvoliti neuspjeh'

Šef UN-ovog Klimatskog vijeća Rajendra Pachauri rekao je kako svijetu prijeti katastrofa ako se ne obuzda porast temperature Zemlje. Na jednoj strani ubrzano raste razina mora (tijekom 20. stoljeća porast od čak 17 centimetara), a na drugoj strani u Africi vlada nestašica pitke vode (do 2020. bi čak oko 75-250 milijuna moglo patiti od manjka vode).

Cilj konferencije nije samo postizanje globalnog dogovora o zaštiti klime, već i prikupljanje konkretne financijske pomoći siromašnim državama kako bi se one mogle prilagoditi postojećim klimatskim promjenama. Šef UN-ove agencije za klimatska pitanja Yvo de Boer optimističan je - ali i zahtijeva konkretne korake. 'Prošla su vremena u kojima je vožnja taksijem do aerodroma koštala manje nego let avionom', kazao je Nizozemac.

U jednom novinskom komentaru danas je preko 50 listova u Europi naglasilo kako će spas klime stajati mnogo novca, ali i da je ta svota manja od novca koji je proteklih mjeseci upotrijebljen za spas banaka.

Prava konferencija zapravo počinje tek idući tjedan, kada će u Kopenhagen stići stotinjak državnika. Među njima i američki predsjednik te indijski i kineski premijeri. Bez suglasnosti tih triju zemalja iz reda najvećih zagađivače atmosfere, novi sporazum neće biti moguće ni postići.

Pogledajte film koji je otvorio summit o klimi u Kopenhagenu.