Postupak dobivanja oznake zaštićenog zemljopisnog podrijetla pokrenula je sama Udruga proizvođača kulena Baranjski kulen iz Belog Manastira.

'U završnoj smo fazi višegodišnjeg procesa zaštite baranjskog kulena u cijeloj Uniji, što će dati dodatni poticaj svim našim proizvođačima. Prezentacijom u Europskom parlamentu želimo upoznati najširu europsku javnost ne samo s kvalitetom našeg kulena, nego i s našom tradicijom, jer baranjski kulen nije samo prehrambeni proizvod, on je i dio kulturnog nasljeđa i povijesne baštine Baranje', istaknuo je predsjednik Udruge Miodrag Komlenić, navodi se u priopćenju.

Izvorni baranjski kulen proizvodi se po vrlo strogim specifikacijama samo na području Baranje od najboljih komada svinjskog mesa, začinjenog solju, mljevenom paprikom, bijelim lukom i bijelim paprom. Zrenje baranjskog kulena odvija se nekoliko mjeseci, nakon čega on dobiva svoj prepoznatljiv izgled i okus.

'Prodajom proizvoda s oznakom zemljopisnog porijekla na razini EU-a godišnje se uprihode 54,3 milijarde eura i posebno mi je drago da će baranjski kulen biti dio te obitelji. Uvjerena sam da će to poboljšati njegovu prodaju, pojačati povjerenje potrošača u njegovu autentičnost i, naravno, pomoći u promociji Baranje u svijetu', kazala je Biljana Borzan, priopćeno je iz njezina Ureda.

Baranjski kulen je vrhunac bogate tradicije suhomesnatih proizvoda, a tradicionalno ga se smatra simbolom blagostanja, pa se u njemu uživalo u posebnim prigodama. Članovi Udruge pronašli su zapise o proizvodnji kulena u Baranji još u osamdesetim godinama 19. stoljeća, a u Mesnoj industriji Belje, koja je danas najveći proizvođač baranjskog kulena, prema neslužbenim se podacima počeo proizvoditi prije točno 100 godina.