KRIZNA PSIHIJATRIJA

Anksiozni ste i depresivni, bojite se civilnog PTSP-a? Psihijatar objašnjava zašto 'pucamo', kako svakodnevicu učiniti lakšom i zašto na kraju iz ovoga izađemo možda i bolji

  • Autor: S. S.
  • Zadnja izmjena 28.04.2020 21:55
  • Objavljeno 28.04.2020 u 21:55
Klinika za psihijatriju Vrapče / Marko Ćurković

Klinika za psihijatriju Vrapče / Marko Ćurković

Izvor: Pixsell / Autor: Robert Anić

O dugoročnim posljedicama karantene na psihičko zdravlje već se naveliko raspravlja u međunarodnoj stručnoj javnosti, a uglavnom svi očekuju povećanu potražnju za uslugama psihologa i psihijatrijskim liječenjem. Stručnu pomoć učestalo traže i brojni Zagrepčani kojima su nakon prvog, paralizirajućeg šoka zbog potresa sada popustile ograde te se svakodnevno suočavaju s psihološkim 'after šokovima' koji bi, ako se ne prepoznaju i ne tretiraju na vrijeme, mogli prerasti u tzv. civilni PTSP

Nastavni zavod za javno zdravstvo 'dr. Andrija Štampar' uveo je osam telefonskih brojeva na kojima građani mogu dobiti psihološku pomoć, a proteklog vikenda nazvalo ih je više od stotinu Zagrepčana, izvijestila je na jučerašnjoj presici zagrebačkog Kriznog stožera Vanja Tešić, voditeljica službe za epidemiologiju Zavoda. To je tek vrh ledenog brijega u odnosu na rastuće potrebe jer građani učestalo pozivaju i desetke ostalih telefonskih brojeva za interventnu psihološku pomoć - upućuju ih Hrvatskoj psihološkoj komori i specijaliziranim udrugama, Crvenom križu, pa i direktno Hitnoj pomoći koja dnevno zaprimi gotovo 600 poziva.

Dio građana s psihičkim problemima, kojima razgovor sa stručnjacima nije dovoljan, hospitalizira se u psihijatrijskim bolnicama. Klinika za psihijatriju Vrapče još krajem ožujka uspostavila je Jedinicu za izvanbolničku telepsihijatrijsku skrb u okvirima Centra za izvanbolničko liječenje, rehabilitaciju i edukaciju. Time je, između ostalog, osigurano i 'krizno' savjetovanje za ljude koji su uslijed epidemije koronavirusa i potresa razvili određene psihičke smetnje.

U uvjetima ugroza kod značajnijeg broja osoba može se očekivati stanovito pogoršanje psihičkog stanja, 'bilo da se radi o osobama koje su bile, bilo o osobama koje prethodno nikada nisu psihijatrijski liječene, niti su do sada imale izraženije psihičke smetnje', kako je tportalu tada objasnila ravnateljica Klinike Petrana Brečić.

  • +6
  • +3

Petrana Brečić

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

U međuvremenu je otkrila da se većina od prosječno desetak hospitalizacija dnevno odnosi upravo na situacije povezane s epidemijom i potresom, a sve više pacijenata sve teže podnosi novonastalu situaciju.

'Najviše je psihotičnih pacijenata koji otprije imaju dijagnozu što se pogoršala, ali moram naglasiti da imamo pacijente koji nemaju evidentirane psihičke poremećaje, a htjeli su počiniti suicid', naglasila je Brečić, dodajući da je jako puno ljudi razvilo poremećaj spavanja.

  • +6
  • +3

Klinika za psihijatriju Vrapče

Izvor: Pixsell / Autor: Robert Anic/PIXSELL

Psihijatar Marko Ćurković, pomoćnik ravnateljice Klinike za psihijatriju Vrapče, kaže da ne postoji sasvim jednoznačan odgovor na pitanje o najčešćim psihičkim poremećajima u pandemijskim okolnostima.

'Naime, iako trenutne pandemijske okolnosti pred sve nas stavljaju jedinstvene zahtjeve, to jest svi smo u jednakoj mjeri zahvaćeni, neke osobe mogu biti izložene dodatnim čimbenicima što ugrožavaju, poput primjerice osoba koje su oboljele ili je netko od njihovih bližnjih obolio od Covida-19 ili pak svi oni radnici koji su u ovim okolnostima nastavili raditi - poput primjerice zdravstvenih radnika, djelatnika redarstvenih snaga, trgovaca i slično. Ovdje imamo i skupinu ljudi koji su bili izravnije pogođeni posljedicama potresa u Zagrebu', precizira Ćurković.

  • +43
  • +40

Potres u Zagrebu

Izvor: Cropix / Autor: Tomislav Kristo / CROPIX

Napominje da osobe imaju i različit stupanj prilagodbe, tj. nošenja sa stresom i ugrožavajućim situacijama.

'U tom smislu osobe koje su prethodno imale izražene psihičke smetnje manje su otporne na stres, to jest može doći do pogoršanja njihovog psihičkog stanja. No s obzirom na to da se radi o doista značajnim ugrožavajućim čimbenicima i uvjetima, a ovdje moramo imati na umu i potres, pojava određenih psihičkih smetnji može se očekivati i kod prethodno 'zdravih' osoba, a tada se najčešće radi o takozvanim poremećajima povezanima sa stresom, poput primjerice anksioznih poremećaja, paničnih poremećaja te depresije, no vrlo su česte i smetnje spavanja i apetita te zloraba različitih sredstava ovisnosti', kazuje Ćurković.

Odgođene reakcije - kada ih očekivati

Dinamika pojave određenih psihičkih poremećaja ovisi o mnogo toga, za početak o izvoru ugroze - a radi se o opasnosti koja je sama po sebi nevidljiva, no njezine posljedice itekako su vidljive i značajne. Značajan čimbenik, dodaje Ćurković, jest i individualni odgovor na tu ugrozu.

'U tom smislu, kada osobe imaju osjećaj da je odgovor na bilo koji način neprimjeren, on kao takav može djelovati poticajno na nastanak određenih psihičkih poremećaja. Uostalom, znanost već dug niz godina ističe i usamljenost i siromaštvo kao rizične čimbenike za čitav niz tjelesnih i psihičkih poremećaja. A kao što smo prethodno govorili, značajno je i tko doživljava određenu ugrozu te kakva je posredna i neposredna okolina te osobe', navodi psihijatar.

tportal

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Privatni album

Iako se dakle različiti poremećaji javljaju u različito vrijeme, ipak će većina osoba, poglavito onih koji nisu bili prethodno liječeni, razviti uglavnom anksiozne i depresivne smetnje.

'U načelu, od kojeg postoji doista mnogo iznimaka, u vremenskom razdoblju neposredno nakon izloženosti samoj ugrozi dominiraju anksiozne reakcije i smetnje, a kasnije se razvijaju ili depresivni poremećaji ili kroničniji oblici anksioznih poremećaja, poput primjerice PTSP-a, iako ovdje želim napomenuti kako velik porast PTSP-a u užem smislu značenja te riječi ne očekujem te bi ta pojavnost, ukoliko i bude izraženija, trebala u većoj mjeri biti povezana s potresom, a ne s pandemijom', otkriva Ćurković.

Kako prepoznati da imamo psihičke smetnje

Na pitanje kako možemo prepoznati da imamo neke psihičke smetnje u tom smislu, Ćurković odgovara da je to vrlo zahtjevno pitanje.

'Pokušat ću odgovoriti na što jednostavniji način. Svi smo mi zahvaćeni ovom situacijom. Netko više, netko manje. Uz navedeno, imamo različite sposobnosti nošenja s takvim situacijama, što se dijelom odnosi na psihološke čimbenike, a dobrim dijelom i na neke druge, vanjske čimbenike, primjerice u koliko smo velikom domu u samoizolaciji, s kojim brojem ukućana, jesmo li možda u međuvremenu ostali bez posla ili smo pak vlasnici tvrtke koja se bavi nekim poslom što je sada u potpunosti stao. Isto tako, dostupni su nam različiti izvori i sadržaji podrške, bilo neformalni, bilo formalni', kaže Ćurković.

  • +5
  • +2

Drive in uzimanje brisova za testiranje na koronavirus

Izvor: Cropix / Autor: Jakov Prkic

Objašnjava kako se nijedan simptom ne može niti treba promatrati izdvojeno od ostalih simptoma, od te osobe, niti od njenog okruženja.

'Anksioznost kao takva najprirodniji je mogući odgovor na određenu ugrozu, ona čovjeku signalizira treba li pobjeći ili suprotstaviti se određenoj ugrozi - našem mozgu je doduše značajno lakše kada je ta ugroza očita, a ne ovako skrivena. No anksioznost koja nije proporcionalna ugrozi, koja traje i kada sama ugroza nestane, koja u potpunosti ometa naše svakodnevne aktivnosti ili pak ona zbog koje teško patimo ona je anksioznost za koju bi se moglo reći da je patološka, iako je u ovoj situaciji, kada postoje višestruke ugroze, to vrlo teško razlučiti. S druge strane depresija je isto tako neproporcionalan i jednako paralizirajući osjećaj tuge, bezvoljnosti, gubitak ikakvih interesa', odgovara dr. Ćurković.

Kako prevenirati psihičke poremećaje

Najkraće rečeno, najznačajnija intervencija u smislu očuvanja mentalnog zdravlja populacije u ovome trenutku ono je što i na koji način rade stručnjaci iz Nacionalnog kriznog stožera, kaže psihijatar, dodajući da oni prenose poruku sigurnosti i u ovim teškim vremenima 'te nam time omogućavaju da ostanemo zdravi, da se imamo kapaciteta promijeniti, a u budućnosti i da možda postanemo bolji'.

  • +12
  • +9

Nacionalni stožer civilne zaštite

Izvor: Pixsell / Autor: Davorin Visnjić

Osim toga, otvorene su brojne linije putem kojih je građanima stalno bila dostupna psihološka podrška, pa tako i u okvirima Klinike za psihijatriju Vrapče.

'Općenito je važno da se u ovakvim situacijama imate kome povjeriti, da se imate kome izjadati, pokazati i iskazati svu silu teških osjećaja koji vriju u nama. Nije nikakva sramota učiniti isto sa stručnom osobom koja zna raditi s tim osjećajima, dapače, iako moram napomenuti kako značajnu ulogu ovdje ima i posredna i neposredna okolina osobe te u kojoj mjeri dominira njena podrška. Sve ove ugroze koje smo doživljavali sve su nas odredile', kaže psihijatar.

Naglašava kako je ipak ključno prije svega uspostaviti i zadržati okvir.

'Bez okvira nema slike, to jest okvir omogućuje da slika uopće može postojati. Okvir, iako na njega najčešće ne obraćamo pozornost, preduvjet je postojanja slike. To bi značilo uspostavljanje i održavanje svakodnevne rutine, buđenje u određeno vrijeme, hranjenje u određeno vrijeme, uzimanje lijekova u određeno vrijeme, šetnje u određeno vrijeme, slušanje vijesti i tako dalje. Nakon toga, i tek nakon toga, možemo početi slikati našu sliku, to jest ispunjavati je sadržajem. Po prirodi stvari bolje je u teškim vremenima misliti na nešto lijepo. Zato trebamo ograničiti vrijeme izloženosti lošim stvarima te ispunjavati ga stvarima koje nas potiču na to da budemo bolji. Onda će i slika koju ćemo naslikati biti lijepa, smislena, pa jednoga dana, nadamo se, služit će nam kao podsjetnik na sve ono pozitivno što nam je donijela ova teška situacija', zaključuje psihijatar Ćurković.

  • +38
  • +35

Atmosfera u hrvatskim gradovima drugi dan popuštanja mjera

Izvor: Pixsell / Autor: Sanjin Strukic/PIXSELL

Brojevi telefona Jedinice za psihijatrijske pacijente

· 01 3780 293 (trijažna medicinska sestra)

· 098 354 702 (mobitel - od 8 do 18 sati)

· 01 3780 690

· 01 3780 697

Brojevi telefona na kojima se pružaju usluge kriznog savjetovanja za javnost

· 01 3713 258

· 01 3713 259

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!