Uhićenje bivšeg šefa BND-a Augusta Hanninga izazvalo je zabrinutost zbog mogućeg ograničavanja razmjene podataka sa SAD-om. Sigurnosni krugovi u Berlinu tvrde da suradnja teče uobičajeno, ali pojedini zaposlenici njemačke službe govore o manjoj količini i slabijoj kvaliteti informacija.
Američke obavještajne službe upozorile su njemački BND da će preispitati dosadašnju suradnju nakon uhićenja njegova bivšeg čelnika Augusta Hanninga, prema istraživanju WDR-a, NDR-a i Süddeutsche Zeitunga. Poruka je izazvala zabrinutost u njemačkoj službi, koja se uvelike oslanja na podatke američkih partnera.
vezane vijesti
Prema informacijama iz vladinih krugova, upozorenje je stiglo nekoliko dana nakon uhićenja. Amerikanci su pritom poručili da će nastaviti dostavljati informacije u hitnim slučajevima, primjerice o mogućim terorističkim napadima.
U Berlinu tvrde da zasad nema ograničenja u suradnji. Pojedini zaposlenici BND-a, međutim, novinarima su rekli da imaju dojam kako dobivaju manje informacija te da je njihova kvaliteta slabija.
Bivši čelnik osumnjičen za prikupljanje tajnih podataka
Hanning i njegov nekadašnji voditelj ureda Manfred D. uhićeni su prije otprilike tri tjedna. Savezno državno odvjetništvo sumnja da je bivši šef BND-a uz pomoć dugogodišnjeg zaposlenika službe tijekom približno dvanaest godina dolazio do povjerljivih dokumenata.
U najmanje jednom slučaju Hanning je, prema sumnjama istražitelja, pokušao tajne informacije proslijediti stranim institucijama. Istraga obuhvaća sumnje na pokušaj veleizdaje, prikupljanje državnih tajni, špijunažu protiv Njemačke i obavještajno djelovanje u korist strane službe.
Hanningov odvjetnik odbacuje optužbe. Odvjetnica Manfreda D. nije željela komentirati slučaj.
Berlin umanjuje posljedice, zaposlenici govore drukčije
Najava preispitivanja suradnje posebno je osjetljiva jer su američke službe najvažniji obavještajni partner Njemačke. Njemačke sigurnosne institucije desetljećima se oslanjaju na njihove kapacitete, a eventualni gubitak tog dotoka podataka bilo bi teško nadoknaditi.
Prema informacijama iz vladinih krugova, rukovodećim zaposlenicima BND-a naloženo je da odmah prijave svaku promjenu u razmjeni informacija sa SAD-om. U sigurnosnim krugovima sada poručuju da se suradnja odvija u uobičajenom opsegu.
'Odgođeno je samo nekoliko radnih sastanaka', navode, dodajući da su oni u međuvremenu ponovno zakazani.
Nekoliko zaposlenika službe iznijelo je drukčiji dojam. Smatraju da je pad količine i kvalitete razmijenjenih podataka izraženiji nego nakon uhićenja Carstena L., bivšeg voditelja odjela u BND-u, krajem 2022. godine. Njega se sumnjiči da je prodavao tajne Rusiji, što poriče.
BND nije želio odgovoriti na pitanja o suradnji s američkim službama. Informacije nije iznijelo ni američko veleposlanstvo.
Druge njemačke sigurnosne institucije zasad ne prijavljuju promjene. Prema navodima iz Saveznog ureda za zaštitu ustavnog poretka, njegova suradnja s američkim partnerima nastavlja se kao i dosad. Navodno nema promjena ni u vojnoj razmjeni obavještajnih podataka.
Provjeravaju kako su dokumenti izlazili iz službe
Razmjeri afere još nisu poznati. Istražitelje zanima je li Hanning, radeći kao savjetnik za sigurnosna pitanja, mogao prosljeđivati povjerljive informacije većem broju stranih obavještajaca nego što je dosad utvrđeno.
Savezni ured kriminalističke policije kod njega je, prema informacijama iz sigurnosnih krugova, zaplijenio još nekoliko stotina dokumenata koje tek treba analizirati. Uz ispitivanje svjedoka provodi se i interna istraga BND-a.
Posebno se provjerava zašto je služba Manfredu D. godinama odobravala plaćeni dodatni posao za Hanninga. Kao opis te djelatnosti navodio je uredske poslove, pa istražitelji razmatraju mogućnost da su isplate na taj način formalno prikazivane kao zakonite.
Manfred D. karijeru je devedesetih počeo kao zaštitar, a poslije je bio osobni asistent četvorici čelnika BND-a. Posljednji je put tu dužnost obavljao u jesen 2025., za Martina Jägera. Od proljeća je u mirovini.
Prema riječima upućenih, bliskost s vrhom službe možda je značila i blaže kontrole njegova rada. Interna radna skupina navodno je zaključila da je dio dokumenata vjerojatno iznosio na papiru, a postoje i naznake da je s Hanningom komunicirao e-poštom iz prostorija BND-a.
O toj je komunikaciji, prema novinarskom istraživanju, službenik zadužen za zaštitu tajnih podataka bio obaviješten još prije nekoliko godina. Zasad nije jasno zašto to nije dovelo do daljnjeg postupanja.
Hanningov odvjetnik poručuje da njegov klijent nije odao njemačke državne tajne. 'Tvrdnja da je navodno plaćao za povjerljive dokumente potpuna je besmislica', rekao je, dodajući da zbog tajnosti dokumenata ne može govoriti o njihovu sadržaju.
