Dok se milijuni Amerikanaca pripremaju za izbornu noć, jedno od glavnih pitanja nije samo tko će pobijediti, nego i kada će se znati konačan odnos snaga u Zastupničkom domu i Senatu.

Prema pisanju CBS Newsa, stručnjaci upozoravaju da zbog iznimno tijesnih utrka rezultati možda neće biti poznati u izbornoj noći. No naglašavaju da sporije prebrojavanje glasova samo po sebi nije znak nepravilnosti ili prijevare.

David Becker, izvršni direktor Centra za izborne inovacije i istraživanja te suradnik CBS Newsa, smatra da nije sigurno hoće li Amerikanci već tijekom noći saznati koja će stranka kontrolirati Kongres.

"Ako to budemo znali, značit će da se događa vrlo velik izborni val", rekao je Becker, aludirajući na mogućnost izrazite prednosti jedne od stranaka.

Strahuju od optužbi za izbornu prijevaru

Najveći problem mogao bi nastati u razdoblju između zatvaranja birališta i objave rezultata. Becker upozorava da bi kandidati koji procijene da gube mogli pokušati iskoristiti neizvjesnost za širenje neutemeljenih tvrdnji o nepravilnostima.

Smatra da postoji mogućnost da se u takvu retoriku uključi i predsjednik Donald Trump, podsjećajući na njegove izjave nakon predsjedničkih izbora 2020. godine. Trump je prošlog tjedna, upitan hoće li prihvatiti rezultate međuizbora bez obzira na njihov ishod, odgovorio da hoće ako izbori budu pošteni.

Lawrence Norden iz Brennan Centera za pravosuđe također upozorava da su razdoblja neizvjesnosti posebno pogodna za širenje dezinformacija. Kada je razlika između kandidata vrlo mala, objašnjava, čak ni iznimno brzo brojanje ne mora omogućiti proglašenje pobjednika iste večeri.

Zašto neki rezultati kasne danima?

Američki izborni sustav razlikuje se od države do države, a pravila o glasovanju poštom, obradi listića i objavljivanju rezultata nisu svugdje jednaka.

U Kaliforniji svi aktivni registrirani birači automatski dobivaju mogućnost glasovanja poštom. Listići poslani najkasnije na dan izbora mogu biti prihvaćeni i ako stignu do tjedan dana kasnije. Prije prebrojavanja takvih listića potrebno je provjeriti potpise birača, što dodatno produljuje postupak. Zbog toga bi pojedine utrke u Kaliforniji mogle biti zaključene vrlo brzo, dok bi se rezultati drugih mogli čekati danima ili tjednima.

Slično je i u Pennsylvaniji te Wisconsinu, gdje izborni zakoni ne dopuštaju početak obrade listića pristiglih poštom prije jutra na dan izbora.

Becker pritom naglašava da izborni službenici nikada ne završavaju prebrojavanje svih listića tijekom izborne noći. Uobičajeno je da postupak službene potvrde rezultata traje znatno dulje.

Što je 'crvena fatamorgana' i zašto može zavarati birače?

Jedan od fenomena koji bi mogao obilježiti izbornu noć naziva se red mirage, odnosno crvena fatamorgana. Riječ je o situaciji u kojoj republikanski kandidat u početku ima prednost jer se najprije objavljuju glasovi birača koji su osobno izašli na birališta.

Kako se naknadno prebrojavaju glasovi pristigli poštom, koji u pojedinim državama mogu biti skloniji demokratima, početni rezultat može se znatno promijeniti.

Upravo se takva situacija dogodila u Pennsylvaniji na predsjedničkim izborima 2020. godine. Početni rezultati išli su u prilog republikancima, no nakon obrade velikog broja glasova pristiglih poštom prednost je prešla na demokratskog kandidata Joea Bidena.

Stručnjaci upozoravaju da takva promjena sama po sebi ne znači da su naknadno dodavani glasovi ili da je došlo do prijevare. Svi su listići predani u skladu s propisanim rokovima, ali se različite skupine glasova ne prebrojavaju i ne objavljuju istodobno.

Arizona već iskusila prijetnje zbog izbornih rezultata

Koliko napeta može postati situacija nakon izbora, pokazuje primjer Arizone iz 2020. godine. Iako je televizija Fox News već u izbornoj noći procijenila da je Joe Biden pobijedio u toj saveznoj državi, CBS News i druge televizijske mreže pričekale su još devet dana prije nego što su objavile istu procjenu.

William Gates, bivši dužnosnik okruga Maricopa, kaže da su on i njegova obitelj nakon izbora primali prijetnje. Prema njegovim riječima, Arizona ne prebrojava glasove bitno sporije od drugih država, nego je problem u tome što su rezultati ondje često iznimno tijesni i zato privlače mnogo veću pozornost.

Hoće li Amerika u srijedu znati tko kontrolira Kongres?

Na američkim međuizborima bira se svih 435 članova Zastupničkog doma i dio Senata. Ako rezultati u ključnim državama budu vrlo tijesni, moguće je da se pitanje kontrole nad jednim ili oba doma Kongresa neće razriješiti tijekom izborne noći.

Pritom treba razlikovati medijske projekcije pobjednika od službenih izbornih rezultata. Televizijske mreže proglašavaju pobjednike na temelju dostupnih podataka i procjena, dok službenu potvrdu daju nadležna izborna tijela nakon dovršetka propisanih postupaka.

Stručnjaci zato pozivaju birače da ne donose zaključke na temelju prvih objavljenih rezultata i da tvrdnje o izbornim nepravilnostima procjenjuju prema dokazima.

Poruka je jasna: čak i ako se rezultati budu čekali danima, to samo po sebi nije znak da s izborima nešto nije u redu.