Predsjednik Ivo Josipović ranije je najavio da priprema moguća rješenja za problem oko službenih natpisa na latinici i ćirilici u Vukovaru, a u 'Nultoj točki' pojasnio je kako je to tema koja se protezala kroz nekoliko sastava Vlade i da problem očito nije riješen: 'Nemam ja papirić sa sporazumom koji netko treba prihvatiti, ja mislim da se treba razgovarati o odnosu prema ljudskim pravima.'

Josipović kaže da očito postoji dio društva koji drukčije vidi odnose i da se društvo pokazalo labilnim kad su neki standardi u pitanju: 'Moj zadatak je da se preokrene fundamentalni odnos prema ljudskim pravima. Želim tu odgovornost podijeliti sa svim relevantnim subjektima - s braniteljima, Vukovarcima, manjinama... Pitanje je puno šire nego sama primjena ćirilice i ne odnosi se samo na srpsku manjinu.'

Što se tiče dvojezičnosti u Vukovaru, Josipović kaže kako ne misli da se sada trebaju skidati već postavljene ploče, ali ponavlja da je trebalo postaviti ploče na drukčiji način. Njegov prijedlog bio je da ploču postavi predstavnik branitelja iz Vukovara i predstavnik srpske manjine. 'Treba učiniti situaciju takvu da se nitko ne osjeća poražen, ponižen ili povrijeđen. Često u našem društvu nedostaje ozbiljnog sustavnog razgovora o pojedinim društvenim problemima. Možda je ova rasprava koju nudim prilika', rekao je Josipović.

'Priča s tablama će utihnuti, ali ako ne osvijestimo odnos o toj prevažnoj temi, možda će nam se vratiti, i to u još težem obliku', kaže Josipović upozoravajući da šovinizam i dalje vidi posebno na nogometnim utakmicama. 'Ako negdje postoje kafići za Hrvate i kafići za Srbe, tu neće biti sreće. Ja sam za integraciju, a ne asimilaciju. Za međusobno poštovanje i uvažavanje', rekao je Josipović.

Josipović nije htio upirati prstom u krivce zbog kojih je izostao dijalog između srpske manjine i hrvatskog stanovništva oko ćirilice, kaže samo da je očito da kroz dulje razdoblje nismo otvarali to jako osjetljivo pitanje te da je sada za to vrijeme.

I iz Srbije je, kaže, dobio signale da žele surađivati i graditi bolje odnose. 'Razgovarat ćemo sa susjedima što nas smeta kod njih i obrnuto, moramo biti spremni čuti što njih smeta kod nas. Pravi dijalog treba počivati na otvorenosti', rekao je Josipović.

'Vrijeme je da nanovo prelistamo stranice neke knjige koju mislimo da smo davno pročitali i naučili, a očito nismo', zaključio je predsjednik.

Kada je u pitanju Europski uhidbeni nalog, poznatiji kao lex Perković, Josipović je rekao da je on još u lipnju govorio da će se ta odredba morati primjenjivati kako je dogovoreno s EU-om. Nije bio jasan u objašnjavanju zbog čega se u tu temu nije javno miješao cijelo ljeto te je samo rekao kako je počinjena međunarodna šteta Hrvatskoj: 'To je zasigurno bio pogrešan tajming, ali nije to bila strategija prijevare, a još manje nečija zaštita.'

S obzirom na to da je Josip Perković, po kome je i nazvan sporni zakon, otac predsjednikova savjetnika Saše Perkovića, Josipović je imao potrebu naglasiti da to nema nikakve veze s njegovim suradnikom. Na pitanje je li moguće da je Perković zaštićen s obzirom na to da se piše da zna puno o mnogima na vlasti ili bliskima vlasti, Josipović je rekao: 'Ne mislim da je to slučaj. Ako gledamo današnju političku scenu, ne vjerujem. Promijenile su se generacije... On mora znati dosta zbog posla, ali što je tko radio prije 20-30 godina, nije više relevantno.'

'Mislim da tu priču treba zatvoriti. Ako je Reding zaista rekla da mi time skrivamo zločince, to nije točno. No vrijeme je da se Hrvatska okrene velikim i važnijim problemima...', rekao je Josipović i dodao da podržava inicijativu da se izmijeni Ustav na način da se ukine zastara za politička ubojstva.

Na pitanje trebaju li Vladi drugi ljudi s obzirom na to da aktualni ministri, osim ministra financija, nisu pokazali rezultate koji bi doveli do gospodarskog napretka i investicija, Josipović je rekao kako nije primjereno da on govori o sposobnosti tih ljudi, no ne skriva nezadovoljstvo. Prvenstveno zaziva promjene u presporoj birokraciji, ali i u mentalitetu: 'Naš mentalitet stvara antipoduzetničku klimu... To je dio mentalnog sklopa koji se ne da samo tako promijeniti.'

Kada je u pitanju privatizacija državnih tvrtki, rekao je da se s time uglavnom slaže: 'Gdje god je država u gospodarstvu, tu je problem. Žao mi je da nemamo jednu veliku javnu moćnu banku, to bi bilo važno, ali s druge strane nije potrebno da država bude u uslužnim i proizvodnim djelatnostima', kazao je predsjednik Josipović.