Zdravstveni neprijatelj broj 1: Pretilost povećava rizik od zaraze i pojave težih oblika Covida-19 te umanjuje učinkovitost cjepiva

Najnoviji izvještaji američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti pokazuju da je 73 posto medicinskih sestara, hospitaliziranih zbog Covida-19, bilo pretilo. Uz to, nedavno istraživanje pokazalo je da pretilost može ometati učinkovitost cjepiva protiv koronavirusa.

U početku su liječnici vjerovali da pretilost povećava rizik od težih oblika Covida-19; novija analiza pokazuje da ona povećava rizik od bolesti i umiranja, ali i od same zaraze.

Još u ožujku studije su bilježile hipertenziju, dijabetes i bolest koronarnih arterija kao najčešća druga stanja, popratne bolesti oboljelih od težih oblika Covida-19. Alarm se oglasio kad je časopis Obesity početkom travnja objavio da će se pretilost vjerojatno pokazati neovisnim čimbenikom rizika za ozbiljnije učinke infekcije Covidom-19.

Uslijedio je niz studija; dvije su pokazale da pretili pacijenti imaju veći rizik od smrti 21. i 45. dana u usporedbi s pacijentima s normalnim indeksom tjelesne mase. Rujanska studija izvijestila je pak o višim stopama pretilosti kod kritično bolesnih kojima je potrebna intubacija.

Ozbiljne posljedice

Pretilost uzrokuje niz problema, od apneje u snu do bolova u zglobovima. Utječe na um i duh, a zna negativno utjecati čak i na visinu nečije plaće. Pretilost je povezana s najmanje 236 medicinskih dijagnoza, uključujući 13 vrsta raka, i može smanjiti nečiji životni vijek do osam godina.

Uz to, mnogi liječnici zapravo ne znaju kako i kada propisivati lijekove pretilim pacijentima. Amerikanci su izračunali da se na tržištu nalazi osam odobrenih lijekova za mršavljenje, ali da ih dobiva samo dva posto pacijenata koji ispunjavaju uvjete za to.

Prekomjerno masno tkivo koje pohranjuje masnoće stvara mehaničku kompresiju u bolesnika s pretilošću. To ograničava njihovu sposobnost da dišu punim plućima. Disanje im je otežano, što stvara restriktivne bolesti pluća i u ozbiljnijim slučajevima dovodi do hipoventilacije, zbog čega osoba ima premalo kisika u krvi.

Pretilost rezultira viškom masnog tkiva. Tijekom godina znanstvenici su naučili da je masno tkivo štetno samo po sebi. Ono djeluje kao vlastiti endokrini organ; oslobađa više hormona i molekula koji pak dovode do kroničnog stanja upale u pretilih bolesnika.

Kada je tijelo u stalnom stanju upale niskog stupnja, ono oslobađa citokine, proteine koji se bore protiv upala. To je u redu dok ih kontroliraju drugi sustavi i stanice. No svaka neravnoteža dovodi do izbijanja malih, lokaliziranih požara u tijelu.

I Covid-19 uzrokuje olujni požar citokina. A kad se to dogodi pretiloj osobi, onda se dva mala požara citokina spajaju u jedan veliki, a nekontroliran plam upale oštećuje pluća, više i jače nego onima s normalnim indeksom tjelesne mase.

Bez kisika u tkivu

Uz to, ovo kronično stanje upale može dovesti do disfunkcije endotela. U tom se stanju, umjesto da se otvore, krvne žile zatvaraju i sužavaju, što dodatno smanjuje kisik u tkivima.

Uz to, povećano masno tkivo može sadržavati više enzima ACE-2 koji omogućuje koronavirusu invaziju stanica. Nedavno istraživanje pokazalo je da pretilost igra glavnu ulogu u ozbiljnijim infekcijama Covida-19. Dakle, u teoriji, ako imate više masnog tkiva, virus se može vezati i napadati više stanica, uzrokujući veća virusna opterećenja koja dulje ostaju, što infekciju može učiniti težom i produžiti oporavak.

Pretilost je, kako je Cate Varney, klinička liječnica sa Sveučilišta Virginia zapisala u svom članku u časopisu The Conversation, jedan od najsnažnijih prediktora Covida-19 i još najmanje 236 drugih zdravstvenih stanja te je krajnje vrijeme da ju se proglasi javnim neprijateljem broj jedan.