Tridesetak američkih i hrvatskih studenata u zvjezdarnici Višnjan idućih će deset dana uz pomoć suvremene tehnologije prikupljati i obrađivati astronomske podatke u sklopu programa astronomske prakse u inozemstvu Sveučilišta Washington, priopćili su u četvrtak organizatori
Mario Jurić, profesor na Sveučilištu Washington, osmislio je program koji obuhvaća trotjedni boravak u Europi. Nakon prvog dijela održanog na Sveučilištu u Novoj Gorici u Sloveniji, 24 američkih studenta zajedno s četvero hrvatskih kolega stiglo je u zvjezdarnicu Višnjan.
Na raspolaganju imaju robotizirane teleskope u Višnjanu i Čileu, postojeću informatičku infrastrukturu te umjetnu inteligenciju u oblaku.
vezane vijesti
Zbog geografske udaljenosti dvaju opservatorija, studenti gotovo neprekidno prikupljaju i obrađuju astronomske podatke. Uz to imaju predavanja. promatranja, računalne analize te istraživačke brifinge.
Počeci priče sežu u sredinu 1990-ih godina kada su studenti i gimnazijalci okupljeni na Višnjanskoj školi astronomije zamislili drukčiji način istraživanja svemira. Umjesto da teleskop bude središte svake zvjezdarnice, predvidjeli su sustav u kojem će ključnu ulogu imati prikupljanje, povezivanje i računalna obrada astronomskih podataka.
Njezinu realizaciju preuzeo je Mario Jurić, tada student fizike na zagrebačkom Prirodoslovno-matematičkom fakultetu, a godinu dana kasnije nastala je baza podataka VOID (Višnjan Observatory Information Database), uz značajnu podršku Hrvatske akademske i istraživačke mreže CARNET.
Ubrzo nakon toga, zvjezdarnica Višnjan svrstala se među pet vodećih svjetskih zvjezdarnica u praćenju malih tijela Sunčeva sustava, ostvarujući rezultate koji su višestruko nadmašivali njezine tadašnje instrumentalne i ljudske kapacitete.
Jurić je znanstvenu karijeru nastavio u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje se pridružio skupini mladih znanstvenika okupljenih oko fizičara Željka Ivezića koji su razvijali projekt LSST, zamišljen u vrijeme kada potrebna tehnologija za njegovu realizaciju nije još postojala.
Nakon desetljeća razvoja, projekt je ostvaren izgradnjom zvjezdarnice Vera C. Rubin u Čileu, jednog od najnaprednijih astronomskih opservatorija na svijetu.
Zahvaljujući teleskopu velikog vidnog polja i sustavima sposobnima za obradu golemih količina podataka, zvjezdarnica omogućuje sustavno snimanje neba i otvara nove mogućnosti za proučavanje svemira.
Prošlo je 30 godina od kako su mladi astronomi u Višnjanu počeli razvijati ideju zvjezdarnice budućnosti, a sada je stigla nova generacija američkih i hrvatskih studenata koji na istom mjestu danas koriste tehnologije koje su tada bile samo vizija, time zatvarajući krug započet prije tri desetljeća, ističe se u priopćenju.
