ZNANOST POTVRDILA

Zapadnjaci su genima debeli depresivni alkoholičari

18.07.2011 u 10:16

Bionic
Reading

Čini se da su zapadnjaci genetski programirani tako da vole masnu hranu i alkohol, objavili su ovih dana britanski znanstvenici

Tim stručnjaka sa Sveučilišta Aberdeen tvrdi da u DNA postoji genetski prekidač koji uključuje i isključuje gene u stanicama, a odgovoran je za apetit, žeđ pa čak i depresiju.

Voditelj studije dr. Alasdair MacKenzie kaže da su Europljani skloniji konzumaciji masne hrane i alkohola, međutim, smatra da će isti problem zadesiti i ljude s istoka ako prihvate zapadnjačku kulturu i stil života.

Britanski je tim je utvrdio da prekidač kontrolira gen koji je u znanstvenim krugovima poznat kao galanin. On postoji i u miševima i pticama, a nije se promijenio posljednjih 300 milijuna godina. No evolucijom se promijenila jačina njegove ekspresije.

'Prekidač kontrolira dijelove mozga koji nam omogućuju da biramo hranu koja nam se sviđa, a ako je presnažno uključen želja za masnoćama i alkoholom bit će veća', objasnio je MacKenzie. 'Ovaj prekidač je slabiji kod Azijaca pa su oni manje skloni takvim opcijama. Naši rezultati mogu se povezati sa životnim navikama ranih Europljana kojima su destilane i mliječni proizvodi bili važni izvori kalorija tijekom zimskih mjeseci, pa je sklonost masnijoj hrani i alkoholu bila ključna za preživljavanje.'

Negativne posljedice ovakvih prehrambenih navika u to vrijeme nisu bile toliko važne jer su ljudi živjeli između 30 i 40 godina.

'Moguće je da ljudi sa slabijim prekidačima u Europi nisu mogli preživjeti zimske mjesece jednako dobro kao oni sa snažnijim pa su zapadnjaci evoluirali tako da su skloniji masnoćama i alkoholu.'

MacKenzie kaže da se galanin također stvara u amigdali, dijelu mozga koji kontrolira strah i tjeskobu. 'Promjene u razinama galanina u amigdali stoga utječu i na emocionalno stanje ljudi.'

Studija je pokazala da oko 16 posto Europljana te oko 30 posto Azijaca ima slabiji prekidač.

Rezultati ovog istraživanja mogli bi se primijeniti u liječenju pretilosti koja je posljednjih desetljeća poprimila razmjere pandemije ali i depresije.