Prije nekih 340 godina svjetlo koje je putovalo prostorom i vremenom nakon ogromne eksplozije zvijezde napokon je stiglo do Zemlje.

Kasiopeja A, pramenast kaleidoskop boja na slici koju vidite, najmlađi je dosad poznat ostatak supernove u Mliječnoj stazi.

Zbog toga je to jedinstveno svemirsko tijelo iznimno zanimljivo astronomima za proučavanje, ne bi li dokučili kako dolazi do takvih kataklizmičkih smrti zvijezda.

Nedavno ju je u infracrvenom dijelu spektra snimio svemirski teleskop James Webb.

Pošto je infracrveno svjetlo ljudskom oku nevidljivo, astronomi su prikupljene podatke pretočili u valne duljine koje možemo vidjeti.

Rezultat je snimka plina i prašine koji se izdižu iz ostataka mrtve zvijezde, koji se prostiru na oko deset svjetlosnih godina, u 11 tisuća svjetlosnih godina udaljenom zvijezđu Kasiopeja.

Podsjeća na mjehurić sa zastorima jarko crvenog i narančastog materijala, poteklog iz vrele prašine.

U njemu je prsten vrućih roza traka i čvorova, materijala iz mrtve zvijezde. Sjaji se zbog mješavine teških elemenata kao što su kisik, argon i neon.

Zelena petlja u sredini dobila je nadimak Zeleno čudovište, po stadionu tima Red Sox u Fenway Parku u američkom gradu Bostonu. Sadrži više manjih mjehurića o kojima se zasad ne zna puno.

Supernove poput Kasiopeje A su tvornice elemenata. U njima, primjerice, nastaje ugljik, na kojem se temelje ljudi i velik dio života na Zemlji općenito. Također međuzvjezdanim prostorom šire metale poput kalcija (imamo ga u kostima) i željeza (nalazi se u krvi).

Tako nastaju nove generacije zvijezda i planeta, piše Mashable.