FASCINANTNO OTKRIĆE

Uvid u ranu eru svemira: Astronomi otkrili najstariji galaktički disk u povijesti

  • Autor: Damir Rukavina
  • Zadnja izmjena 22.05.2020 08:41
  • Objavljeno 22.05.2020 u 08:41
tportal

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: NRAO/AUI/NSF/S. Dagnello

Novo otkriće astronomima je pružilo uvid u ranu eru našeg svemira. Također bi, kažu, moglo promijeniti način na koji zamišljamo nastanak najstarijih pra-galaksija

Znanstvenici već dulje vrijeme sami sebi postavljaju pitanje kako galaksije uopće nastaju. Podsjetimo, trenutno raspolažemo s nekoliko teorija o podrijetlu ovih masivnih sustava punih plina, prašine i zvijezda te razloga zašto se oni okupljaju i sabijaju. Da bi pronašli odgovore na svoja pitanja, astronomi se okreću prema teleskopima kojima otkrivaju najudaljenije galaksije skrivene u najudaljenijim kutevima svemira. Svjetlo koje je do Zemlje putovalo 12.5 milijarde te koje je nastalo 1.5 milijarde godina nakon Velikog praska pružilo je odgovor na neka od gore navedenih pitanja.

Skriveni galaktički div

Zahvaljujući Atacama Large Millimeter/submillimetre Arrayju, nekima od najmoćnijim teleskopa na Zemlji, tim znanstvenika otkrio je galatički disk tijekom proučavanja blistavog svjetla koje dolazi od udaljene i prilično velike crne rupe - kvazara. Jedan dio tog svjetla progutala je sama galaksija, tako da je prizor ovog udaljenog zviježđa dijelom zaklanjao mrak svemira. Uz pomoć ALMA-e i podataka koje je pružio teleskop Hubble, tim je uspio pobliže proučiti neke od osobina te galaksije.

'Dosadašnja otkrića dala su naznaku da negdje u svemiru postoje rotirajuće galaksije bogate plinom' komentirao je Marcel Neeleman, astronom s instituta Max Planck i glavni autor nove studije. 'Zahvaljujući ALMA-i sad imamo dokaz da su rotirajući galaktički diskovi postojali već 1.5 milijarde godina nakon Velikog praska.' Službeno ime galaksije je DLA0817g, no znanstvenici su joj na sreću svih ljubitelja svemira dali nadimak Wolfeov disk u čast astronomu Arthuru M. Wolfeu.

Kako ta galaksija zapravo izgleda?

Usporedivši svoja promatranja s analitičkim modelima, astronomi su uspjeli dokučiti što se točno dešava u udaljenoj galaksiji - riječ je o prašnjavom i plinovitom zviježđu oblika diska koji se okreće otprilike 272 kilometra u sekundi, ima pedeset do sto puta veću masu od našeg Sunca te iznimno brzo stvara nove zvijezde.

'Ovdje je vrlo vjerojatno riječ o najproduktivnijem galaktičkom disku u ranoj eri našeg svemira' komentirao je astronom Xavier Prochaska sa sveučilišta u Santa Cruzu u Kaliforniji. Ovaj rad također istražuje zbog čega dio galaksija izgleda kao divovski diskovi, dok druge ne.

'Određivanje trenutka u kozmičkoj povijesti kada su nastajali galaktički diskovi daju nam ideju o mehanizmima koji su uzrokovali nastanak i rast galaksija u ranoj eri našeg svemira' rekao je Alfred Tiley, astrofizičar na Sveučilištu Zapadne Australije i autor pratećeg članka objavljenog u Natureu.

Nova saznanja

Trenutno razumijevanje nastanka galakcija predlaže velike nevidljive sfere tamne tvari u kozmosu koje služe kao kosturi koje popunjavaju plin i prašina iz kojih nastaju zvijezde i galaksije. Ta prašina i vrući plinovi s vremenom su stvorili velike diskove koje vidimo u galaksijama diljem svemira. Ti modeli, doduše, ne objašnjavaju nastanak galaktičkih diskova tako brzo nakon Velikog praska. Tim sugerira da je Wolfeov disk nastao u ranoj eri svemira zato jer je izgrađen na drugačiji način - pomoću hladnog plina.

Dosadašnje teorije, naime, tvrde da su diskovi nastali od hladnog plina nastali tek oko 3 milijarde godina nakon Velikog praska. Nova analiza tvrdi da su nastali puno ranije - oko 1.5 milijardi godina nakon nastanka svemira.

Ovo, doduše, nije jedino objašnjenje za nastanak ovakve galaksije. Jedna od teorija je da plinoviti disk koji promatraju nastaje kao rezultat spajanja dvije ili više galaksije koje su protjerale plin u središte novonastale aureole, no znanstvenici tvde da je gore navedena teorija puno izvjesnija, zaključuje Cnet.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!