Znanstvenici već godinama bilježe intenzivne i vrlo sjajne rendgenske bljeskove iz svemira. Neki od njih povezani su sa završnim fazama života masivnih zvijezda, no za velik broj takvih događaja nije bilo jasno odakle dolaze ni koliko energije oslobađaju. Zbog toga je bilo teško utvrditi koji bi fizički proces mogao proizvesti njihovo zračenje, piše Independent.

Nova opažanja upućuju na mogućnost da su barem neki od tih dugotrajnih bljeskova povezani sa sudarima dviju neutronskih zvijezda. Takvi su događaji već poznati po kratkim bljeskovima gama-zračenja, koji se pojavljuju i nestaju u vrlo kratkom vremenu, no nova opažanja sugeriraju da spajanje neutronskih zvijezda može proizvesti i znatno dulje rendgenske izboje.

Istraživanje je započelo nakon što je satelit Einstein Probe 2024. godine detektirao jedan od tih snažnih bljeskova. Misija je od lansiranja zabilježila stotine takvih događaja, a astronomi su nakon upozorenja brzo usmjerili druge teleskope prema izvoru, među njima Very Large Telescope Europskog južnog opservatorija te Very Large Array.

Takva brza reakcija omogućila im je promatranje posljedica eksplozije dok je taj događaj još bio dovoljno snažan da se može detaljno proučavati. Podaci su pokazali znakove onoga što istraživači tumače kao postanak magnetara, izrazito snažno magnetiziranog neutronskog objekta koji je mogao nastati nakon spajanja dviju neutronskih zvijezda.

Neutronske zvijezde nastaju pak kada masivne zvijezde završe svoj životni ciklus i iza sebe ostave iznimno guste ostatke. Kada se dvije takve zvijezde približe i spoje, to može proizvesti gravitacijske valove, ali i snažno elektromagnetsko zračenje.

Tajni puls dubokog svemira

Kratki bljeskovi gama-zračenja dugo su se povezivali upravo sa spajanjem neutronskih zvijezda. Prema novom istraživanju, međutim, nastali magnetar mogao bi biti odgovoran za dodatno i dugotrajnije oslobađanje energije u obliku rendgenskog zračenja.

Posebnu pozornost istraživača privukao je rendgenski bljesak koji je trajao gotovo deset minuta. Eleonora Troja, jedna od istraživačica uključenih u rad, opisala je trenutak u kojem je vidjela rendgenske podatke i shvatila da bi mogla biti riječ o neobičnom događaju.

Niccolò Passaleva, koji je vodio naknadna opažanja pomoću Very Large Telescopea, naveo je da je riječ o najduljem dosad opaženom početnom rendgenskom bljesku povezanom sa spajanjem neutronskih zvijezda. Prema njegovim riječima, ovaj događaj pruža mogućnost detaljnog proučavanja ekstremnih fizikalnih procesa koji se odvijaju u takvim sudarima.

Brzina kojom su astronomi reagirali nakon upozorenja satelita Einstein Probe bila je ključna za istraživanje. Budući da su teleskopi vrlo brzo usmjereni prema izvoru, istraživači su mogli pratiti eksploziju dok je još bila dovoljno svijetla, što im je omogućilo povezivanje snažnog rendgenskog signala sa spajanjem neutronskih zvijezda.