NAKON GOTOVO 49 GODINA

NASA-ina letjelica ispisala povijest: Od Zemlje je udaljena toliko da joj signal putuje cijeli dan

19.11.2026 u 21:28

Dodajte tportal.hr u omiljene izvore

NASA-ina letjelica Voyager 1 ispunila je još jedan povijesni cilj - otputovala je toliko daleko, da je od Zemlje sad udaljena točno jedan svjetlosni dan

Kako su pojasnili iz NASA-e, udaljenost od jednog svjetlosnog dana znači da radijskom signalu treba točno 24 sata da stigne do našeg planeta.

Kontrolori misije primili su signal u četvrtak, dan nakon što je poslan iz dubokog svemira. Voyager 1 udaljen je više od 26 milijardi kilometara, a signal je tu udaljenost prešao brzinom svjetlosti.

'Voyager 1, udaljenost od jednog svjetlosnog dana potvrđena. Voyager 1 nastavlja putovanje u nepoznato', objavio je kontrolor leta Nshan Kazaryan, uz pljesak okupljenog tima, prenosi AP News.

Riječ je o još jednom povijesnom uspjehu letjelice koja već gotovo pola stoljeća pomiče granice istraživanja svemira. Voditeljica NASA-ina znanstvenog programa Nicky Fox poručila je da Voyager nastavlja rušiti rekorde i da njegova misija nema unaprijed određenu završnu točku.

Putovanje dugo gotovo 49 godina

Podsjetimo, Voyager 1 lansiran je 1977. godine, a tijekom misije ostvario je niz povijesnih uspjeha. Proletio je pokraj Jupitera 1979. i Saturna 1980. godine, a 1990. snimio je najudaljeniju fotografiju Zemlje, poznatu kao 'Pale Blue Dot' (Blijeda plava točka). Godine 1998. postao je najudaljeniji objekt koji je čovjek izradio i lansirao u svemir, a 2012. napustio je područje pod dominantnim utjecajem Sunca i ušao u međuzvjezdani prostor.

Voyager 1 i njegov blizanac Voyager 2 najdugovječnije su NASA-ine svemirske misije. Unatoč tome što su im tijekom godina isključeni brojni instrumenti kako bi se uštedjela energija, letjelice i dalje šalju podatke o dosad neistraženim područjima svemira.

Voyager 2 lansiran je dva tjedna prije svojeg blizanca, ali je na putu prema Jupiteru, Saturnu, Uranu i Neptunu prešao dulju rutu. U međuzvjezdani prostor ušao je 2018., a udaljenost od jednog svjetlosnog dana trebao bi dosegnuti tek 2035. godine.

Obje letjelice i dalje putuju brzinom od oko 61.000 kilometara na sat, a energiju dobivaju iz radioizotopnih generatora koji koriste plutonij. Kamere su odavno isključene, no letjelice gotovo svakodnevno šalju dragocjene znanstvene podatke.

NASA pokušava riješiti problem s instrumentima

Voyager 1 tijekom vikenda prestao je slati znanstvene i tehničke podatke, iako je signal koji omogućuje komunikaciju sa Zemljom i dalje snažan. Upravo je taj signal, zajedno s izračunima putanje, omogućio potvrdu da je letjelica prešla udaljenost od jednog svjetlosnog dana.

NASA-ini stručnjaci pokušavaju utvrditi što je uzrokovalo prekid prijenosa podataka. Sličan problem pojavio se prije tri godine, a tada je uzrok bio kvar u računalu na letjelici, dodaje AP News.

Oba Voyagera nose i posebne zlatne ploče s prikazima, zvukovima i glazbom sa Zemlje, namijenjene eventualnim izvanzemaljskim civilizacijama koje bi ih mogle pronaći. Projekt je vodio astronom Carl Sagan, koji je osmislio i naziv 'Blijeda plava točka' za fotografiju Zemlje koju je snimio Voyager 1.

NASA procjenjuje da bi te pozlaćene ploče mogle opstati dulje od milijardu godina.

'Bez obzira na to koliko dugo traje, koliko je sve mračno ili koliko god mislili da su naše granice, nikada ne bismo trebali prestati sjati i posezati za zvijezdama. Jer nikad ne znamo koliko daleko možemo stići', poručio je zamjenik voditelja znanstvenog projekta Jamie Rankin s Princetona.

'Voyager, sjaji i dalje', poručio je Rankin.