Prema podacima Ankete o očekivanjima potrošača Europske centralne banke (ECB), udio radnika koji koriste AI na poslu porastao je s 26 posto u 2024. na 41 posto u 2025., a u 2026. dosegnuo je 52 posto. Oni koji je koriste u prosjeku se AI alatima služe oko tri dana tjedno.

Podaci pokazuju i da AI najviše koriste mlađi i visokoobrazovani radnici. Udio korištenja među visokoobrazovanima dosegnuo je 61 posto, u odnosu na 37 posto kod osoba s nižom razinom obrazovanja. Mlađi radnici također imaju oko 20 posto veću vjerojatnost korištenja AI-ja od starijih kolega.

AI štedi vrijeme, ali učinak nije jednak za sve

Većina korisnika AI-ja prijavljuje uštedu vremena. Medijan iznosi oko tri sata tjedno, odnosno 7,7 posto radnog vremena. Međutim, kada se u obzir uzmu svi radnici, ukupna procijenjena ušteda pada na oko 3,8 posto radnih sati, jer AI još ne koristi polovica zaposlenih.

Najveće uštede ostvaruju se kod tehničkih zadataka. Generiranje i ispravljanje koda donosi gotovo osam ušteđenih sati tjedno, dok su analiza podataka, automatizacija rutinskih zadataka te stvaranje audio i vizualnog sadržaja također među područjima s većim dobicima.

S druge strane, istraživanje, prikupljanje informacija, pisanje i uređivanje teksta među najčešćim su načinima korištenja AI-ja, ali donose manje uštede vremena.

Važno je pritom da ušteđeno vrijeme ne znači automatski i veću produktivnost. Da bi AI doista povećao gospodarski učinak, radnici i poslodavci moraju oslobođeno vrijeme pretvoriti u dodatni rad i proizvodnju.

Strah od AI-ja raste

Unatoč rastu korištenja, stavovi prema umjetnoj inteligenciji nešto su lošiji nego prije godinu dana. Udio radnika koji AI ocjenjuju pozitivno pao je s 43 na 41 posto.

Negativniji stavovi povezani su i s općenito većim strahom od gubitka posla te pesimističnijim očekivanjima vezanima uz gospodarstvo. Ipak, u većini zanimanja radnici povećanje učinkovitosti koje donosi AI ne vide kao izravnu prijetnju svojim radnim mjestima.

Zašto polovica radnika još ne koristi AI?

Unatoč brzom širenju tehnologije, otprilike polovica zaposlenih i dalje je ne koristi. Za trećinu njih AI nije relevantan za posao koji obavljaju, dok drugi preferiraju tradicionalne metode. Tu je još i zabrinutost zbog točnosti i pouzdanosti ili nedostatak podrške poslodavca.

Velik je i udio onih koji jednostavno nisu zainteresirani za AI. Prema podacima ECB-a čak 41 posto radnika.

S druge strane, oko polovice zaposlenih kaže da bi ih na korištenje AI-ja najviše potaknuli bolja obuka i jasnije razumijevanje koristi tehnologije. Oko polovice tvrtki planira tijekom idućih 12 mjeseci ulagati u AI edukaciju zaposlenika.

AI ima velik potencijal, ali treba ga znati iskoristiti

Podaci ESB-a pokazuju da se AI na europskim radnim mjestima širi vrlo brzo i da korisnicima već donosi mjerljive uštede vremena. No koristi nisu jednake u svim zanimanjima, a značajan dio radnika i tvrtki još nije spreman za njegovu širu primjenu.

Za ostvarivanje punog potencijala AI-ja ključni će biti edukacija zaposlenika, lakši pristup alatima i veća podrška poslodavaca. Tek tada ušteda vremena može prerasti u trajno povećanje produktivnosti gospodarstva.