Pomrčina počinje u 3.23 sata, kada Mjesec ulazi u Zemljinu polusjenu. Ta je faza vrlo suptilna pa će promjene u početku biti teško primijetiti golim okom. Pravi spektakl počinje oko 4.33 sati, kada Mjesec ulazi u tamniji, središnji dio Zemljine sjene, odnosno umbru. Od tog trenutka Zemljina će sjena prekrivati sve veći dio Mjesečeva diska.

Vrhunac pomrčine iz Hrvatske očekuje se oko 6.12 sati. U Zagrebu će Mjesec tada biti gotovo na samom horizontu, na visini od tek oko 0,4 stupnja, pa bi zgrade, brda ili više drveće lako mogli zakloniti pogled. Zato za promatranje treba pronaći povišeno mjesto ili lokaciju s potpuno otvorenim pogledom prema zapadu i jugozapadu.

Promatrači iz Hrvatske neće moći vidjeti završetak pomrčine jer će Mjesec zaći dok ona još traje. U Zagrebu će se to dogoditi oko 6.17 sati. Mjesec će iza obzora zaći u 6.06 u Osijeku i Vinkovcima, 6.13 u Dubrovniku i Koprivnici, u 6.19 u Splitu te 6.24 u Rijeci. Vrijeme zalaska razlikovat će se za nekoliko minuta ovisno o dijelu zemlje, pri čemu će stanovnici zapadnijih krajeva imati nešto više vremena za promatranje.

Za sve koji pomrčinu žele promatrati teleskopom, Zvjezdarnica Zagreb u Popovu tornju najavila je da će biti otvorena za javnost od 3.15 do 6.30 sati, pod uvjetom da vremenske prilike omoguće promatranje.

Zašto Mjesec mijenja boju?

Pomrčina Mjeseca događa se kada se Sunce, Zemlja i Mjesec poravnaju tako da se Zemlja nađe između Sunca i Mjeseca, a njezina sjena padne na Mjesečevu površinu. To se može dogoditi samo tijekom punog Mjeseca.

Pomrčinu ne gledamo pri svakom uštapu. Mjesečeva orbita nagnuta je oko pet stupnjeva u odnosu na ravninu Zemljine putanje oko Sunca pa Mjesec najčešće prolazi iznad ili ispod Zemljine sjene. Pomrčina nastaje tek kada se položaji nebeskih tijela dovoljno precizno poklope.

Iako će velik dio Mjeseca završiti u Zemljinoj sjeni, neće potpuno nestati. Dio njegova diska može poprimiti zagasitu bakrenu ili crvenkastu nijansu.

Za to je odgovorna Zemljina atmosfera. Sunčeva svjetlost na putu kroz nju prolazi kroz proces sličan onome koji stvara crvene i narančaste nijanse tijekom izlaska i zalaska Sunca. Kraće, plave valne duljine snažnije se raspršuju, dok crvenija svjetlost prolazi kroz atmosferu i lomi se prema Zemljinoj sjeni, gdje može osvijetliti Mjesec.

Za razliku od pomrčine Sunca, pomrčinu Mjeseca potpuno je sigurno promatrati golim okom. Nisu potrebne zaštitne naočale ni posebni filtri, a dalekozor ili teleskop mogu dodatno poboljšati pogled.

Pomrčina, san i stara vjerovanja

Pomrčine su kroz povijest izazivale strahopoštovanje i često su se tumačile kao znak velikih promjena ili loš predznak. Takva vjerovanja postoje i danas, no nema znanstvenih dokaza da sama pomrčina Mjeseca ima poseban biološki učinak na ljude.

Budući da se pomrčina Mjeseca događa tijekom uštapa, povremeno se povezuje i s raspravama o tome utječe li puni Mjesec na san. Pojedina istraživanja pronašla su određene promjene u obrascima spavanja povezane s Mjesečevim ciklusom, no dokazi nisu dovoljno čvrsti da bi se moglo govoriti o jasnom i univerzalnom učinku.