intervju: ivan Marić

'Srce je i srce interneta u Hrvatskoj, a podatkovnim centrima i mrežnim povezivanjem tih sjedišta unaprijedit ćemo znanost i visoko obrazovanje'

26.10.2022 u 08:04

Bionic
Reading

Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu – Srce, jedinstvena ustanova u visokom obrazovanju i znanosti u Hrvatskoj, proslavio je lani 50 godina, koliko već pomiče tehnološke granice, a ovu je godinu obilježio završetkom dviju značajnih projektnih aktivnosti u zagrebačkom kampusu Borongaj – uređenje i opremanje pet podatkovnih centara nacionalne e-infrastrukture te mrežnog povezivanja tih pet sjedišta u sklopu 200 milijuna vrijednog projekta Hrvatski znanstveni i obrazovni oblak - HR-ZOO

Tim povodom razgovarali smo s ravnateljem Srca Ivanom Marićem. Na čelu Srca nalazi se već više godinu i pol, no ondje je počeo raditi još kao mlad i ambiciozan inženjer koji je nakon faksa prvi put u ruke dobio najnoviju tehnologiju te tada svjedočio revoluciji interneta. Danas je na čelu ustanove koja je jedna od najzaslužnijih za nastavak digitalne tranzicije i razvoja tehnologije u visokom obrazovanju i znanosti u Hrvatskoj. Pojasnio nam je potanko zašto je HR-ZOO važan i ujedno strateški projekt znanosti te zašto će obilježiti njegov mandat.

'Moderna e-infrastruktura omogućava sustavu visokog obrazovanja i znanstvene djelatnosti da se uhvati u koštac s vremenom, s njegovim izazovima te da provodi digitalnu tranziciju. Obilježili smo otvaranje podatkovnih centara i mrežno povezivanje u sklopu projekta HR-ZOO, vrijednog 200 milijuna kuna i sufinanciranog sredstvima Europske unije. Kao jedinstvena ustanova gradimo nacionalnu e-infrastrukturu, počevši od prostornih elemenata. Svečano smo pustili u rad pet modernih podatkovnih centara – dva u Zagrebu te po jedan u Osijeku, Splitu i Rijeci – i tako uspostavili prostornu komponentu nacionalne e-infrastrukture.

Izvršili smo i mrežno povezivanje brzinama od 100 Gbit/s zahvaljujući i Hrvatskom Telekomu, angažiranom za isporuku elektroničkih komunikacijskih kapaciteta i optičkih vodova za potrebe projekta HR-ZOO. Podatkovni centri su ključan element nacionalne e-infrastrukture HR-ZOO, nužne za modernu i multidisciplinarnu znanost, vrhunska istraživanja i obrazovni sustav Hrvatske. Oni dugoročno osiguravaju odgovarajuće prostorne uvjete za smještaj naprednih računalnih i spremišnih resursa, a zahvaljujući širokopojasnoj mrežnoj povezanosti dugoročno su osigurani kapaciteti za potrebe nacionalne e-infrastrukture. Time se korisnicima omogućava brži i sigurniji pristup uslugama iz oblaka HR-ZOO te osiguravaju pretpostavke adekvatne povezanosti nacionalne e-infrastrukture s infrastrukturama u Europi i svijetu', rekao je Marić.

  • +17
Otvorenje podatkovnih centara HR-ZOO-a Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Srce

Osim upravljanja i pružanja računalnih i spremišnih usluga i resursa e-infrastrukture, Srce upravlja autentikacijskom i autorizacijskom infrastrukturom osiguravajući sustav elektroničkih identiteta studenata, nastavnika, znanstvenika i zaposlenika. Srce upravlja platformom digitalnih akademskih repozitorija omogućavajući ustanovama siguran i dugotrajan smještaj podataka te čitav niz podatkovnih usluga kojima se brinu o podacima. Važna uloga Srca je ona u digitalnom obrazovanju koju već 15 godina pružaju za nastavnike, studente i ustanove visokog obrazovanja kroz sustav za e-učenje Merlin. Tijekom pandemije istaknuli su se i naprednom podrškom nastavnicima u online nastavi. Srce pruža i niz informacijskih sustava i usluga za Ministarstvo znanosti i obrazovanja, kao i za agencije koje omogućavaju administraciju i poslovanje cjelokupnog sustava, od Studomata i iksica, preko informacijskog sustava znanstvene djelatnosti, do sustava koji podržavaju procese akreditacije i vrednovanja studijskih programa.

No svi ti sustavi moraju negdje 'živjeti', a to mjesto predstavljaju upravo svečano otvoreni podatkovni centri, u kojima Srce osigurava adekvatne uvjete da bi servis bio stalno dostupan. Naime podatkovni centri opremljeni su kompleksnim tehničkim sustavima koji osiguravaju sigurno čuvanje podataka i njihovu dostupnost korisnicima u bilo kojem trenutku, 24 sata dnevno i 365 dana u godini, a opasnost ne predstavljaju ni vanjski faktori poput nestanka električne energije u širem području, potresa i drugih nepogoda. Centar se nalazi u sklopu Znanstveno-učilišnog kampusa Borongaj, zauzima 1317 kvadrata, trenutno ima 32 IKT ormara i zadovoljava standard TIER 3. Sa 1100 kW instalirane snage DC-a, 1250 kVA snage instaliranog DA, 750 kVA snage instaliranog UPS-a i rashladnom snagom od 500 kW najjači je od preostala četiri u Zagrebu, Osijeku, Rijeci i Splitu.

  • +18
Svečanost otvorenja podatkovnih centara Hrvatskog zdravstvenog i obrazovnog oblaka (HR ZOO) Izvor: Cropix / Autor: Goran Mehkek

Podatkovni centar na Borongaju opremljen je dizelskim agregatom snage preko megavata, a on uz vanjski spremnik goriva može izdržati višednevne nestanke napajanja iz gradske mreže. 'Svi sustavi podatkovnog centra izvedeni su redundantno, čime smo osigurali njihovu visoku dostupnost. Podatkovni centri na Borongaju i u zgradi Srca opremljeni su i 24-satnom zaštitarskom službom. Uspostavili smo centralni sustav nadzora i upravljanja u kojem u svakom trenutku možete vidjeti je li sve u redu kako bismo reagirali na vrijeme ako se nešto dogodi. Sigurnost podataka je, naravno, bila prvi uvjet, a jednom uspostavljeni oblak dodatno će jamčiti da je digitalna imovina znanstvenih institucija i fakulteta sigurna', rekao je Marić.

Prisjetio se početka Srca osnovanog 1971. godine na sjednici Sveučilišta u Zagrebu, tada jedinog u Hrvatskoj, a koje je prepoznalo buduće značenje računala na sveučilištu. Upravo je ta vizionarska odluka utrla put onome što Srce radi posljednjih 50 godina – izgrađuje digitalne usluge, resurse za sustav znanosti i visokog obrazovanja te tako doprinosi napretku koji naposljetku utječe na gospodarstvo i društvo u cjelini.

Ravnatelja Marića raduje to da im je putem projekta HR-ZOO-a na raspolaganju bilo dovoljno sredstava kako bi kapacitivno mogli podići sve komponente nacionalne e-infrastrukture, od naprednog računanja i komponente HTC do klasičnog clouda, mreža i spremišnih resursa. 'Sve komponente e-infrastrukture povećat će se za 10 do 20 puta, što je bitno jer ranije nismo imali dovoljno financijskih sredstava za takve nadogradnje. Sad s tom infrastrukturom možemo znanstvenoj zajednici pružiti adekvatne digitalne usluge i resurse, s ciljem da znanstvenici i nastavnici rade svoju djelatnost i bave se znanošću i nastavom, a nama mogu prepustiti aktivnosti vezane za ICT. Želimo da se znanstvenik bavi prije svega znanošću, a ne da savladava prepreke korištenja naprednih digitalnih resursa', ističe Marić.

Upravo je zato Srce osmislilo koncept e-znanstvenika te zaposlilo trenutno njih šestero, a oni su, kako Marić kaže, 'jednom nogom u znanstvenom području, a drugom u računarstvu ili nekom drugom području ICT-ja', što ih čini posrednicima između ta dva područja. 'Nadam se da ćemo imati još sredstava za obnovu resursa, a ljudske kapacitete treba zadržati, između ostalog i radi dobrobiti znanstvene zajednice', ističe Marić.

Srce ukupno ima 160 zaposlenika, što ih čini velikom organizacijom, a prije svega za sebe kažu da su javna IT ustanova koja djeluje u sustavu znanosti i visokog obrazovanja. Srce je dosad uspješno odolijevalo izazovima odljeva kvalificiranog IT kadra; ravnatelj je zadovoljan stasanjem novih zaposlenika Srca, a nastoje učiniti sve da zadrže mlade talente.

'Dajemo zaposlenicima puno pogodnosti, plaće možda nisu konkurentne s tržištem IT-ja u Hrvatskoj, a posebno ne s europskim i svjetskim, no radimo na brendingu Srca kao poslodavca kroz razne aktivnosti. Vjerujem i nadam se da možemo zadržati postojeće, ali i privući nove kadrove. Kod nas stručnjaci mogu raditi na projektima kao što je HR-ZOO, a koji se provode jednom u 10-20 godina, te uče na novim tehnologijama tako da ih i koriste. Uz sve te pogodnosti smatram da je nužna korekcija, tj. povećanje plaća, te model koji će prepoznati specifičnost Srca kao IT ustanove', kaže Marić.

Pritom ističe da je velika stvar opstati 50 godina, kao i da su ostvarili brojne važne projekte općenito u Hrvatskoj, ne samo u znanstvenoj zajednici, a među njima je doprinos izgradnji interneta u Hrvatskoj početkom 90-ih.

Uspostavili su tada mrežu hrvatske akademske i znanstveno-istraživačke zajednice CARNet, projekt koji je pokrenulo tadašnje Ministarstvo znanosti i tehnologije. Ravnatelj je podsjetio i da je Srce postalo koordinator Hrvatskog centra kompetencija za računarstvo visokih performansi (HR HPC CC) u sklopu programa EuroHPC – mjesto na kojem krajnji korisnici iz sustava znanosti i visokog obrazovanja, industrije i javne uprave imaju pristup inovativnim rješenjima prilagođenim stupnju zrelosti nacionalne i europske infrastrukture za HPC te različitim grupama korisnika, odnosno njihovim potrebama i zahtjevima. 'Bilo koji znanstvenik ili osoba iz industrije i poduzeća može koristiti HPC u razvoju novih proizvoda, a Srce će im s partnerskim ustanovama konzorcija pomoći savjetima, treninzima i usmjeravanjem na prave servise', pojašnjava Marić.

'Zaljubio sam se u tehnologiju 90-ih godina nakon ETF-a. Cijeli život radim u Srcu, u kojem nastojimo koristiti tehnologiju kako bismo stvarali tranziciju, svjedočili revolucijama i evolucijama te tako da tehnologija koju radimo pomaže drugima. Tehnologije, barem u mom dijelu, prate Mooreov zakon koji kaže da se svakih 18 mjeseci povećava kapacitet nečega, od laptopa do mobitela, što nam omogućava da radimo brže, bolje, više i jače, a način na koji će se tehnologija koristiti ostaje na ljudima. Zbog toga, uz izgradnju i implementaciju novih tehnologija, Srce posvećuje veliku pozornost edukaciji i osposobljavanju korisnika za korištenje tehnologija, digitalnih usluga i sustava koje im stavlja na raspolaganje. To sve čini Srce središnjim nacionalnim centrom koji za potrebe svih ustanova u sustavu znanosti i visokog obrazovanja u Hrvatskoj razvija i unapređuje digitalnu e-infrastrukturu i usluge te pruža podršku u njihovu korištenju. Uz to, Srce je srce interneta u Hrvatskoj i danas je naša snaga u naprednim infrastrukturnim servisima, prvenstveno za sustav visokog obrazovanja i znanosti, a tek slijede glavne aktivnosti koje ćemo s veseljem predstaviti', najavljuje Marić.