BJELIŠEVA PRAVDA

Saznajte koji će fakulteti najviše poskupjeti

24.09.2012 u 08:32

Bionic
Reading

Senat Sveučilišta u Zagrebu donio je 11. rujna odluku o ujednačavanju sustava participacija u troškovima studija redovitih studenata viših godina studija, objavio je danas rektor Aleksa Bjeliš na konferenciji za novinare

Rektor je priznao kako neće svi biti jednako zadovoljni novim modelom koji bi trebao približiti iznose školarina, ali i druge uvjete na različitim sastavnicama Sveučilišta, no istaknuo je da su se u novom modelu vodili idejom pravednosti, odnosno da uvjeti studiranja budu podjednaki za sve studente.

Prema novom sustavu studenti koji ne postignu 55 ili više ECTS bodova, koji će im osigurati besplatno školovanje, odnosno punu državnu subvenciju, na društveno-humanističkim fakultetima svaki bod koji im nedostaje plaćat će 120 kuna. Na prirodoslovnim, tehničkim i biotehničkim smjerovima bod će stajati 140 kuna, a na umjetničkim i biomedicinskim 160. Ove razlike tumače se činjenicom da skuplji fakulteti moraju osigurati više materijalnih sredstava za provođenje studija, poput laboratorijske opreme ili potrošnih materijala.

Svi studenti koji ostvare manje od 30 ECTS bodova morat će plaćati pune školarine. Najviše participacije na društveno-humanističkim područjima bit će 7.200 kuna, na prirodnim 8.400, a na biomedicinskim 9.600 kuna. Fakulteti će uspješnije studente moći dodatno stimulirati uvođenjem kategorija i korekcijama, odnosno smanjivanjem školarina proporcionalno ostvarenom uspjehu.

Najdeficitarniji - uglavnom najskuplji

Ovaj novi model najteže će pasti studentima PMF-a koji su do sada, zbog zahtjevnosti fakulteta, imali upola niži prag za prolazak - 16 ECTS bodova, a i maksimalna školarina im je bila upola manja.

Bjeliš je objasnio kako su niže školarine i pragovi, poput onih na prirodoslovnim smjerovima, do sada bili svojevrsna stimulacija za zanimanja koja su u našoj zemlji, ali i inače u svijetu, najdeficitarnija. No naglasio je, stimulacije bi se trebale regulirati drugim metodama kao što su, primjerice upisne kvote i osobito stipendije. Novom odlukom Zagrebačko sveučilište trebalo bi se izjednačiti s ostalima u Hrvatskoj.

Budući da bi ova odluka za brojne studente PMF-a mogla biti neugodno iznenađenje i neočekivano financijsko opterećenje, odlučeno je da se ona ove godine za njih još neće primjenjivati.

Bjeliš: Trend je da troškovi studiranja postanu teret roditelja i studenata

No Bjeliš je istaknuo da će se trendovi u svijetu pa tako vjerojatno i u Hrvatskoj, ionako sve više kretati prema tome da se odgovornost studiranja, odnosno troškovi, s države postupno sve više prenesu na studente i njihove obitelji. Kao primjer istaknuo je Veliku Britaniju koja je odnedavno udvostručila školarine na svojim sveučilištima. Naime, studiranje u Engleskoj, Walesu i Sjevernoj Irskoj najskuplje je u Europi – osnovne školarine iznose oko 6.000 funti, a najviše oko 9.000. Pritom na umu treba imati činjenicu da studenti u Engleskoj dobivaju zajmove za školovanje koje ne moraju vraćati sve dok ne nađu relativno dobro plaćena zaposlenja.

Istovremeno studiranje je u devet europskih zemalja - Austriji, Cipru, Danskoj, Finskoj, Grčkoj, Malti, Norveškoj, Škotskoj i Švedskoj besplatno, a u više država plaćaju ga svi studenti - u Belgiji u Flamanskoj zajednici, u Bugarskoj, Češkoj, Engleskoj, Lihtenštajnu, Nizozemskoj, Poljskoj, Portugalu, Slovačkoj, Turskoj i na Islandu. Međutim, školarine su u većini ovih potonjih zemalja značajno manje od hrvatskih.

Bjeliš smatra da države neće još dugo moći podnositi teret besplatnog školovanja što je, smatra, potvrđeno na ovogodišnjem skupu predstavnika europskih sveučilišta u Bukureštu.