Protekle tri godine obilježili su pandemija, rat u Ukrajini, poremećaji u opskrbnim lancima, gospodarska i energetska kriza, a sve su zaokružili visoka inflacija i rast cijena. Posljedice ruske invazije, kojoj se još ne nazire kraj, svijet će osjećati još neko vrijeme. Istovremeno, kako je pandemija, unatoč okolnostima, potaknula digitalnu transformaciju i digitalizaciju, tako je aktualna energetska kriza ubrzala tranziciju prema klimatskoj neutralnosti i obnovljivim izvorima energije. I sve to dok strukturiramo društvo oko umjetne inteligencije. No kakav nas svijet čeka za pet, pa i deset godina?
Na to pitanje možda najbolji odgovor, ali i pregled može dati Daria Krivonos, izvršna direktorica Instituta za studije o budućnosti u Kopenhagenu, u kojem nas je ugostila i približila nam čime se bave već više od pola stoljeća i što sve u njemu radi preko 40 futurologa. Upravo oni suočavaju ljude, tvrtke i industrije s pitanjem: Kakav će biti svijet za pet ili deset godina, koja će biti njihova uloga i žele li biti ključni dionici u društvu?
O tim će temama futurolozi govoriti i na ovogodišnjoj konferenciji Future Tense, a koja će se u organizaciji agencije Komunikacijski laboratorij održati 10. i 11. svibnja u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu.
vezane vijesti
Dok se pogled proteže na prekrasne vizure Kopenhagena i rijeku Nyhavn, u co-working prostoru, u kojem se nalazi i Institut za studije budućnosti, tišinu razbija tek zvuk tipkovnica na laptopu. Kažu nam tamošnji zaposlenici da ima dana u kojima vladaju žamor i brainstorming, ali i onih mirnijih, usredotočenih na rad.
S Krivonos sjedimo u 'Londonu', jednoj od prostorija nazvanih po velikim europskim gradovima. Odmah na početku detaljno nam je pojasnila što su to futurolozi, kako točno Institut djeluje te kako potiče tvrtke ne samo na razmišljanje, već i djelovanje. Žele im, kaže, već na prvom sastanku osvijestiti koliko je važno to gdje se danas nalaze te razmišljaju li o tome hoće li postojati i - možda ono najvažnije - hoće li biti relevantni za deset godina. 'Pitamo predstavnike tvrtki žele li svojim proizvodom biti važan dionik u društvu i za deset godina. Kako će se taj proizvod uklapati u to društvo? Pitaju li se kakvo će to društvo uopće biti, s kakvim vrijednostima? Pritom im dajemo konkretne primjere.
Ako krećete s budućnošću, logično je da počnete raditi na onome što treba ljudima. Primjerice, ako radite u proizvodnji hrane, zamislite jutro neke obitelji za deset godina. Kako izgleda njihov stol, što jedu, ima li uopće djece za tim stolom, odakle je hrana koju jedu? Ako ne možete i ako ne pokušavate zamišljati budućnost, to je prvi korak da vas u njoj na tržištu ni ne bude. Najprije moramo zamisliti budućnost, a potom početi raditi unatrag, početi raditi 'jučer'. Uvijek mislimo da imamo puno vremena i da možemo ostaviti nešto za 'sutra', no svijet je danas puno drugačiji', ističe ona.
'Stvarne promjene su one društvene'
Veliku ulogu pritom će imati tehnologija, a naša sugovornica istovremeno napominje da, primjerice, metaverzum ima potencijal biti nešto veliko, ali i potencijal da od toga ne bude ništa. 'Neke od tih tehnologija imali smo i prije, no nismo ih razvili u potpunosti. Može li ovaj put biti drugačije? Znanstvenofantastični filmovi i knjige uglavnom su temeljeni na tehnologiji, no to nije budućnost koju vidimo. Kao društvo stavljamo tehnologiju u sve što ima predznak budućnosti, od letećih automobila do kiborga.
Stvarne promjene događaju se u društvu – npr. kada su u pitanju žene, što prije i ne tako puno vremena nije bio slučaj: možemo ići na fakultet, možemo biti financijski neovisne, planirati kada ćemo imati djecu. Mijenjaju se tako gotovo iz temelja tržište rada i tržište nekretnina. Za ženu se očekivalo da će, dok navrši 30, imati četveročlanu obitelj. To više nije slučaj i veća je razina neovisnosti u društvu; ne moramo biti u braku, možemo same podići dijete i više nam ne trebaju stan ili kuća s četiri sobe viška. Sve to ostavlja trag i mijenja svijet; način na koji radimo i provodimo vrijeme, kako se ponašamo kao građani, a mijenjaju se i naši politički prioriteti; sve to danas je puno oblikovanije', ističe Krivonos.
'Neće vam AI uzeti posao, već osoba koja je koristi'
Kaže da će nam 'meke vještine' biti sve potrebnije jer nam naposljetku samo to i ostaje. 'Neće vam umjetna inteligencija oduzeti posao, već osoba koja je koristi. Ostaju nam kreativnost, opća empatija, ljudska povezanost, pa i taktilni dio kako bismo osjetili dodir druge osobe i prijenos energije, što s robotom ne možemo', ističe Krivonos.
Možda ćemo, kaže, u budućnosti skuplje plaćati ne ručno rađene stvari, već one koje su proizveli – ljudi.
'Ljudsku umjetnost, ljudsku glazbu, ljudske tekstove... sve ono što i AI danas radi. Moramo uzeti u obzir svijet u koji je došla umjetna inteligencija i sigurno će ostati te neizbježno postati dio naših života. Već vidimo utjecaj ChatGPT-ja na svijet, obrazovanje, posao, i to samo dva mjeseca otkako je dostupan. Ostaje pitanje kako ćemo strukturirati društvo oko umjetne inteligencije. Ali i kako se oporezuje ChatGPT? Ako bude pisao članke, novinari će izgubiti posao. Državno gospodarstvo to će osjetiti jer su porezi dio toga, osim ako ne počnemo oporezivati tehnologiju i vraćati je društvu', kaže Krivonos.
Povratak u budućnost
Kaže da će na konferenciji Future Tense u Zagrebu 10. i 11. svibnja ovaj put više slušati nego predavati da bi se u Dansku vratila s još više inspiracije, motivacije i naučenog. 'Ako razmišljate o budućnosti, onda je najbolje saslušati ljude s kojima se najmanje slažete u mišljenju', kaže nam. Na konferenciji će održati i radionicu o prepoznavanju i važnosti megatrendova u poslovanju.
Institut za studije o budućnosti, čija je izvršna direktorica, ima velik utjecaj na dansko gospodarstvo i društvo, a Krivonos kaže da nije zadovoljna time gdje se nalaze, ali je zadovoljna smjerom u kojem idu.
'Svoje putovanje nazivamo 'povratkom u budućnost', poput naziva popularnog filma. Originalnim razmišljanjima želimo zadržati integritet i neovisnost te pružiti kvalitetne savjete. Na putu jesmo, ali još nismo na cilju. Pokrećemo filantropske inicijative za koje smatramo da pozitivno utječu na društvo s naše točke gledišta, ali u isto vrijeme moramo surađivati s poduzećima i vladama kako bismo u osnovi osigurali i financijski dio.
Dakle u tom smislu zadovoljna sam time kamo idemo, posebice jer sam okružena divnim kolegama, od kojih mnogi svijet vide drugačije nego ja, a to može biti izazovno i formativno. Sadašnjost je nedavno nezamisliva budućnost. Moramo to zapamtiti. Ljudi ne razmišljaju o tome što će se dogoditi za pet godina, a onda će stvarnost pokucati na vrata', ističe.
'Efekt Dartha Vadera'
Osvrnula se i na pandemiju, zbog koje je svijet nakratko stao, a čije ćemo posljedice zasigurno osjećati još godinama; promijenila je navike ljudi, potaknula digitalizaciju, a istovremeno pokazala koliko je svijet povezan. Upitali smo Krivonos možemo li reći da je Europa, odnosno Europska unija, doista ujedinjena?
'Svaki novi val virusa nosio je sa sobom različita pravila u svakoj zemlji. Zbog samog virusa, ali i problema u globalnim lancima opskrbe i krize vrijednosti, shvatili smo i koliko možemo biti ranjivi. Kad je došao rat, zaključili smo da nismo puno naučili, jer koliko god bili povezani, pa i ovisni o drugima, rat je predstavljao drugačiju situaciju. Očekivali smo da će cijeli svijet gledati u istom smjeru kao i Europa, a istovremeno Europljani jedva mogu imenovati sukobe koji se događaju ili su se događali u Aziji, Africi, pa i Južnoj Americi.
Očekujemo da će svi zauzeti našu stranu jer promatramo aktualnu situaciju iz regionalne perspektive. No to nije slučaj. Vrlo sporo učimo. Europska unija je posljednjih godinu dana ujedinjena jer imamo zajedničkog neprijatelja. Nazivam to 'efektom Dartha Vadera' - imamo manifestaciju zla. Prije bismo razgovarali o Brexitu, porezima, napuštanju EU-a, razlikama između sjeverne i južne, pa i istočne i zapadne Europe. To je uključivalo građanska prava, klimatsku politiku, a posebno se istaknulo u migrantskoj krizi, koju nismo zajednički rješavali, već su neke zemlje zatvorile granice, a neke ne', kaže Krivonos, ustvrdivši da Europa odjednom stoji zajedno, no zbog rata.
'Što nakon rata? Bismo li bili tako ujedinjeni da je zima bila hladnija?'
'Što se događa s druge strane mira? Svi ga želimo što prije moguće, uslijedit će obnova i oporavak, no što nakon toga?' kaže Krivonos, naglašavajući da Europa kreće od točke razdvojenosti; od odlaska Britanije iz Unije i rasprava o odlasku drugih država, pa sve do traženja da u europskom pravu postoji klauzula kojom se glasanjem može 'izbaciti' neku zemlju. 'Smatram da je Europa ujedinjena, no vidjet ćemo, kad rat završi, je li to bio samo privremeni 'efekt Dartha Vadera'', ustvrdila je.
'Da smo imali hladniju zimu, bismo li oko pitanja rata i sankcija bili jednako ujedinjeni? Jer neke zemlje imaju plin, neke ovise o Rusiji. Vlade i kreatori politika djelovat će da bi opet bili izabrani na izborima, no ako i oni rade sve što je moguće, tvrtke i industrije trebale bi raditi na onome što nam treba kad govorimo o, primjerice, klimatskim promjenama, neutralnosti i obnovljivim izvorima energije. Čeka nas dug put.
Emisije CO2 smanjile su se uslijed pandemije, no nakon oporavka opet su značajno porasle. Morat ćemo promijeniti navike. Vidjet ćemo snažniju reakciju tvrtki; kako se korporativne strategije mijenjaju, zalažu za neophodne promjene i kako će raditi i više nego što se traži od njih. Shvatit će da mogu učiniti ono što je neophodno za razvoj, gospodarstvo i svijet, a vlade će se sporije kretati u tome. Smatram stoga da kreatori politika neće biti ti koji će rješavati klimatsku krizu', ističe Krivonos.
