BILI SMO U CARNETU

Oni imaju ambiciozan plan: U tri godine digitalizirati sve hrvatske škole i unaprijediti digitalne kompetencije 50.000 nastavnika

09.06.2019 u 23:50

Bionic
Reading

CARNET, Hrvatska akademska i istraživačka mreža, u sljedeće tri godine namjerava digitalizirati sve hrvatske škole. Je li to doista ostvarivo i kako, što je dosad učinjeno i čime se još bavi njenih 150 zaposlenika, pitamo zamjenicu ravnatelja Andrijanu Prskalo Maček

Pred zaposlenicima CARNET-a težak je zadatak. Do kraja 2022. treba digitalno opremiti 1200 škola na oko 2000 lokacija i unaprijediti digitalne kompetencije više od 50.000 nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama.

Programom punog naziva 'e-Škole: Cjelovita informatizacija procesa poslovanja škola i nastavnih procesa u svrhu stvaranja digitalno zrelih škola za 21. stoljeće' želi se postići baš to: uvesti škole u već zahuktalu budućnost. Digitalnu budućnost. Prilagodba je započela još u ožujku 2015. pilot-projektom u kojem je sudjelovala 151 hrvatska škola. Do kraja kolovoza prošle godine povećana je razina digitalne zrelosti u deset posto hrvatskih osnovnih i srednjih škola.

Odmah zatim pokrenuta je druga faza programa e-Škole, vrijedna 1,3 milijarde kuna, s ciljem transformacije nastavnih i poslovnih procesa u svim hrvatskim školama koje se financiraju iz državnog proračuna.

Počelo se s malim projektima

Andrijana Prskalo Maček u CARNET-u je već 16 godina. Sudjelovala je u raznim projektima s osnovnim i srednjim školama pa dobro zna zašto i kako informatizirati nastavne, ali i poslovne procese u njima.

'Počeli smo s manjim projektima: e-Otoci, Škole 2.0... u kojima se dovođenjem tehnologije na otoke pokušalo omogućiti tamošnjoj djeci da ravnopravno sudjeluju u nastavi koja se odvija u njihovim matičnim školama. Na sličan smo način projektom Škole 2.0 trudili obuhvatiti učenike u ruralnim područjima', prisjeća se Prskalo Maček. 'Projektom Učionica budućnosti opremili smo pak škole zahvaljujući sponzorstvima velikih firmi...'

  • +5
Andrijana Prskalo Maček Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

Kad su se 2012. počeli otvarati strukturni fondovi, veće su se ideje počele stavljati na papir. A kad su i škole rekle što im treba, nastao je koncept e-Škole.

'Pilot-projekt je trajao tri i pol godine. Za to smo vrijeme puno toga testirali kako bismo u sljedećoj fazi, u velikom projektu, mogli to primijeniti na sve škole u Hrvatskoj', podsjeća Prskalo Maček. Računali su da će s tada dodijeljenim novcem uključiti deset posto škola, njih 140. Međutim, zanimanje je bilo ogromno i CARNET-u se ubrzo javilo više od 700 škola...

Kako nekome reći da se strpi do 2022.

'Shvatili smo da ne možemo reći ostalim školama da će biti izostavljene iz projekta i neka se strpe do 2022. Postalo nam je jasno da moramo obuhvatiti apsolutno sve škole u Hrvatskoj i da nam za to nedostaje novac', kaže Prskalo Maček. Nakon niza pregovora i dogovora s ministarstvima obrazovanja, regionalnog razvoja i europskih fondova osigurat će se potrebna sredstva, ukupno 1,3 milijarde kuna. Kombiniraju se tako sredstva iz fondova s nacionalnim sufinanciranjem. A tim se novcem mogu obuhvatiti sve škole u Hrvatskoj, financirane iz državnog proračuna.

'Među rijetkima smo u svijetu koji na taj način kombiniraju fondove. Mada su nam iz drugih zemalja znali reći da nam to nije pametno, da je previše riskantno i da to nećemo uspjeti uskladiti, uspjeli smo.'

Projekt je prepoznao i UNICEF

Nije bilo jednostavno; bilo je različitih izazova, ali pokazali su da nije nemoguće. Na stolu zamjenice ravnatelja CARNET-a nalazi se svježa brošura EU-a u kojoj je projekt e-Škole naveden kao inspirativna praksa za ulazak u inkluzivni digitalni svijet. Prepoznao ih je i UNICEF te je uvrstio CARNET-ov pilot među 12 najboljih projekata primjene IKT-a u obrazovanju za 2017. u konkurenciji 143 prijavljena projekta iz 79 zemalja.

'Ponosni smo na sva ta priznanja. Pozivaju nas da drugim zemljama pokažemo što i kako radimo te postoji potencijal za prijenos naših rezultata i znanja', kaže Prskalo Maček.

Projekt e-Škole traje do kraja 2022., a pred CARNET-om su tri godine da završi započeti posao. Riječ je o ukupno 1166 škola na više od 2000 lokacija jer su projektom obuhvaćene i sve one područne. Nastavnici će dobiti laptope i proći edukaciju, neovisno o školi u kojoj rade.

'Već sada sve škole mogu koristiti e-Dnevnik. Ta naša usluga zaživjela je na potpuno dobrovoljnoj bazi. Nitko škole nije prisiljavao na to. Nakon pilota, kojim smo obuhvatili samo tri škole, jedni su drugima prenosili pozitivna iskustva. Trenutno samo stotinjak škola u Hrvatskoj ne koristi e-Dnevnik, no i to će se promijeniti od ove jeseni.'

Digitalna zrelost škola: Od dvojki do četvorki

U svijetu postoje različite metode kojima se procjenjuje takozvana digitalna zrelost škola. Pojam je samorazumljiv i govori o tome koliko je neka od njih spremna na izazove digitaliziranog društva.

'Digitalnu zrelost mjerili smo na početku i kraju pilot-projekta; čak 83 posto škola od njih 151 bilo je na drugoj razini, takozvanih digitalnih početnika. Do kraja projekta podigli smo sve škole do treće i četvrte razine od njih pet', podsjeća Prskalo Maček. I tako su neke postale digitalno osposobljene, a neke su ušle u kategoriju digitalno naprednih škola.

Ove jeseni kreće vanjsko vrednovanje novo uključenih škola kako bi se izmjerila i njihova digitalna zrelost. Dakako, nakon što su u projekt uključene sve škole u Hrvatskoj, mjerenja će se ipak obaviti na odabranom uzorku.

Škole će se digitalno prilagoditi, ali što je s ljudima koji rade u njima - prihvaćaju li i oni promjene?

Zabluda je to da su godine važne

'Nema ničega preko noći. Uvijek imate onih koji su za, one koji su protiv, one koji će konstruktivno kritizirati i one koji prilikom kritiziranja neće biti nimalo konstruktivni. No tako je svugdje, ne samo u školstvu. Tako i u svakoj školi imate nastavnike koji rade čuda, ali i one koji nisu spremni na promjene', kaže Prskalo Maček, a primijetila je još nešto.

'Zabluda je to da su godine važne. Naše je iskustvo takvo da životna dob nastavnika nije ni važna ni presudna. Nekima je to životni poziv, a neki su u tom poslu završili igrom slučaja. Važno je da smo kroz ove projekte otkrili sjajne pojedince za koje uopće nismo znali da postoje. Stvorila se kritična masa nastavnika koji motiviraju druge.'

Pilot-projektom bilo je obuhvaćeno oko 7000 nastavnika, a svatko od njih prošao je prosječno šest edukacija. Sada će biti obuhvaćeni svi nastavnici, njih više od 50.000, uključujući stručne suradnike i ravnatelje.

Osvrt na edukacije u pilot-projektu e-Škole Izvor: Društvene mreže / Autor: Maja Quien

'Ravnatelji su jako važni u školama. Imate li entuzijastičnog ravnatelja, koji je željan i voljan, on će pronaći način na koji da osigura nastavnicima ono što im treba', smatra Prskalo Maček. 'Vidjeli smo kako su neki uspjeli napraviti jako puno s jako malo sredstava.'

Nije dovoljno iskrcati infrastrukturu

Svi CARNET-ovi projekti, od e-Otoka do Škola 2.0, pokazali su da nije dovoljno samo iskrcati infrastrukturu.

'Edukacija i podrška jako su važni. Infrastruktura bez edukacije i podrške za godinu-dvije neće značiti ništa', kaže Prskalo Maček. 'CARNET putem svog help deska pruža školama podršku za e-Dnevnik, online upise u školu, a nekad smo radili i podršku za državnu maturu i prijave na fakultete, tako da imamo iskustva.'

'Tražili su da se školama osiguraju osobe koje će im biti dostupne za pomoć oko tehničkih pitanja, a mi ćemo ih educirati. Uloga nastavnika je da podučava, a ne da se bavi troubleshootingom, time zašto ne radi mreža ili uređaj', kaže Prskalo Maček. 'Tehnologija mora raditi i biti nevidljiva. Radimo to remotely, na daljinu, a zapošljavamo i dodatne osobe koje će izlaziti na teren i pomagati školama.'

'Nije riječ o tome da se samo opreme sve škole. Edukacija, razvoj digitalnih sadržaja, izrada aplikacija i alata koje mogu koristiti, uz stalnu podršku, to je ono čemu stremimo i što na kraju pokazuje razliku. Time ćemo se intenzivno baviti iduće tri godine', ističe Prskalo Maček.

Carnetovi projekti

Od e-upisa u vrtiće do nacionalne sigurnosti

Uz e-Škole, u CARNET-u vode još nekoliko projekata, poput e-upisa u vrtiće, online upisa u osnovne škole, osvježenog i poboljšanog upisa u srednje škole, upisa u učeničke domove...

'Sve bi bilo online, povezano sustavom e-Građani', kaže Andrijana Prskalo Maček. 'Tako bi se smanjio digitalni jaz između različitih dijelova Hrvatske. Nacionalni CERT čuva kibernetičku sigurnost zemlje, pripremaju se i projekti namijenjeni ustanovama koje se bave djecom s poteškoćama u razvoju... Eto, ima nas oko 150 i imamo jako puno toga napraviti...'