ECB je zabrinuta zbog sve većeg broja hakerskih napada i curenja podataka iz brojnih velikih kompanija, ali i važnih državnih ili međunarodnih tijela
Europska središnja banka (ECB) upozorila je da bi zbog očekivanja visokih zarada tehnoloških kompanija koje se bave umjetnom inteligencijom, ali i činjenice da se one financiraju putem inicijalnih javnih ponuda dionica na burzama, ali i putem duga, i to u vrijeme kad zaduženost brojnih država raste.
To bi moglo dovesti do korekcije cijena na burzama, odnosno svojevrsnog pucanja "AI balona" koji bi, ovisno o jačini, mogao u većoj ili manjoj mjeri utjecati čak i na ulagače u AI, poput mirovinskih fondova ili osiguravajućih društava.
No, ECB je zabrinuta i zbog sve većeg broja hakerskih napada i curenja podataka iz brojnih velikih kompanija, ali i važnih državnih ili međunarodnih tijela, što bi moglo utjecati i na financijski sektor, pa u najgorem slučaju i uzrokovati ekonomske potrese.
Lanac incidenata
U proteklih nekoliko dana samo u SAD-u svjedočili smo trodnevnoj blokadi zračnog prometa, otežanom pristupu uslugama nekoliko velikih banaka te padu unutarnjeg sustava za komunikaciju Agencije za nacionalnu sigurnost (NSA). Iako se navodi da nema dokaza o hakerskim napadima u većini slučajeva, zabrinjava što se sve ovo dogodilo u vrlo kratkom vremenskom razdoblju, praktički istovremeno.
Tehnološki div Microsoft na nekoliko je dana ostao bez Outlooka i Officea 365, što je otežalo, pa čak i onemogućilo rad brojnih tvrtki i javnih institucija diljem svijeta. Iz te kompnije su kao uzrok naveli splet tehničkih pogrešaka i jedan zaboravljeni "bug".
Također je otkriveno da sigurnosna zakrpa za Windows isto tako ima i sigurnosni problem.
Početkom ovog tjedna se dogodio veliki napad malwareom koji je zahvatio internetske stranice gotovo 180 različitih tvrtki; od medija poput CNN-a i Fox Newsa, banaka poput HSBC-a, popularnih aplikacija poput Zooma do trgovina poput Salesforcea i IKEA-e. Hakeri su, naime, iskoristili slabosti u platformi za testiranje performansi web-stranica, lansirajući malware koji je imao mogućnost prikupljanja osobnih, pa čak i financijskih podataka.
'Moramo se bolje pripremiti'
Ovakav razvoj događaja zabrinuo je i vrhušku ECB-a, pogotovo stoga što napade, između ostalih, sve češće izvode i nedržavni akteri, hakerske skupine koje podatke kradu u zamjenu za novac i ne ovise o geopolitičkim previranjima. Da ne govorimo kako je najvažnija europska banka svakako poželjna meta onih koji u virtualnom svijetu žele nanijeti štetu zbog vlastitih ciljeva.
"Vidjeli ste cijeli, rekao bih, lanac različitih vrsta incidenata. Dakle, neki su povezani s kibernetičkim napadima, drugi su propusti trećih strana i te stvari imaju široko rasprostranjen utjecaj, a njihova učestalost raste. Sve nam to govori da se u osnovi moramo bolje pripremiti za ovakve vrste događaja", poručio je viceguverner ECB-a, Boris Vujčić.
Upozorio je da se mogućnosti hakiranja povećavaju čak i kod skupina koje nisu povezane s državama, poput, primjerice, Sjeverne Koreje ili Rusije. Mete su također diverzificirane, pa su u posljednje vrijeme hakirani čak i hladnjaci, a eksperimenti poput otključavanja automobila na daljinu sve lakše mogu poći po zlu.
Upute za pripravnost
Zbog sve češćih hibridnih napada koji uzrokuju blokadu ili otežano korištenje javnih usluga, pa čak i na fizičke sabotaže, primjerice, podmorskih komunikacijskih kabela, brojne zemlje su svojim građanima i tvrtkama dale upute za pripravnost u slučaju kriznih situacija, koje uključuju čak i korištenje gotovine umjesto mobilnih bankovnih aplikacija i kartica.
"Ovakvi događaji pozivaju na diverzifikaciju u najvećoj mogućoj mjeri u smislu ovisnosti o kritičnoj IT infrastrukturi, kao i suradnju u kibernetičkoj sigurnosti", poručio je Vujčić.
Vjerojatno se rukovodio primjerom Estonije, koja je odlučila sve svoje javne usluge premjestiti u "oblak", odnosno svojevrsno "digitalno veleposlanstvo" u Luksemburgu. Uz to, stvaraju i sigurne aplikacije u Microsoft Azureu i Amazon Web Servicesu, ali i na vlastitoj državnoj platformi u oblaku. Sve je to priprema za potencijalni ruski napad na njihovu IT infrastrukturu.
No, Vujčić je upozorio da bi se na taj način trebala zaštititi eurozona, ali i cijeli financijski sektor u Europi.
"Lakše je poboljšati sposobnosti kibernetičke sigurnosti ako postoji suradnja između banaka, financijskog sektora, regulatora, vlada, programera, tvrtki za umjetnu inteligenciju i drugih dionika. Smatram da je to put kojim treba ići u budućnosti jer su kibernetički napadi prijetnja koja neće uskoro nestati", zaključio je Vujčić.