PORUKA BANSKIM DVORIMA

HUP-ICT ponavlja zahtjeve za porezno rasterećenje i tvrde: Do 2025. možemo otvoriti 16.000 novih radnih mjesta

  • Autor: Miroslav Wranka
  • Zadnja izmjena 10.07.2019 14:07
  • Objavljeno 10.07.2019 u 13:28
Boris Drilo i Davor Majetić

Boris Drilo i Davor Majetić

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

Poslodavci od Vlade traže, između ostalog, priznavanje troškova prehrane i vrtića za zaposlene kao porezno priznati rashod, neoporezive bonuse u vidu dionica ili udjela, dvije do tri nagradne neoporezive plaće...

Udruga informatičke i komunikacijske djelatnosti predstavila je analizu sektora informacijskih i komunikacijskih tehnologija za 2018. godinu i ponovila zahtjeve prema Vladi, nazvanih 'Pet malih mjera', za zadržavanje digitalnih profesionalaca te strateški, snažniji razvoj tog sektora.

S obzirom na trenutni rast ICT sektora te predviđanja do 2025. godine, ocjena Udruge je da nedostatak konkretnih mjera stimuliranja radnika u ICT sektoru i strateškog pristupa cijelom sektoru, može dovesti do ozbiljnog manjka radne snage, pritiska na neto plaće i smanjenja konkurentnosti jedne od najrazvijenijih hrvatskih industrija.

Tijekom prošle godine nastavljen je rast izvoza, prihoda i dodane vrijednosti, a povećan broj zaposlenih i tvrtki. To je bila deseta godina kontinuiranog rasta ICT sektora.

Impresivne brojke

U odnosu na 2008. godinu, broj ICT tvrtki danas u Hrvatskoj je gotovo udvostručen (6.136), broj zaposlenih se povećao za 45 posto (s 26.970 na 39.062), izvoz je povećan za 90 posto (sa 4,4 na 8,3 milijarde), prihodi su narasli za nešto manje od 30 posto (s 29,86 na 38,33 milijarde), a stvorena dodana vrijednost za gotovo 50 posto (sa 7,6 na 11,3 milijarde).

U nekim segmentima ICT industrije, kao što su programiranje ili obrada podataka, izvoz je od 2008. godine narastao gotovo sedam puta, broj tvrtki više od 100 puta, a broj zaposlenih se utrostručio.

Davor Majetić

Davor Majetić

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

'U usporedbi s drugim industrijama, koje su detektirane kao industrijski pokretači, ICT industrija je u 2018. godini pokrenula najviše tvrtki, ostvarila najveće prihode, stvorila najveću dodanu vrijednost i uplatila najviše poreza i doprinosa u državni proračun po zaposlenom. Druga je po izvozu (nakon metalne industrije) i broju zaposlenih (nakon prehrambene industrije), no u posljednjih 10 godina ima najveći rast zapošljavanja', istaknuo je Davor Majetić, glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca.

'Kad bi svi poslodavci u Hrvatskoj plaćali kao informatičari, država bi imala 80 milijardi kuna prihoda samo od poreza i doprinosa', dodao je Majetić.

Iako izvoz smatra pozitivnom pojavom, zabrinut je zbog toga što domaća ICT industrija većinu poslova obavlja za strance umjesto za domaće tržište, iako prostora i potencijala za to ima, ponajprije u područjima poljoprivrede, proizvodnje i javne uprave.

Bez novih znanja i tehnologija nema rasta BDP-a

Boris Drilo, predsjednik Udruge HUP-ICT te član uprave i glavni direktor za tehniku i informacijske tehnologije u Hrvatskom Telekomu, osvrnuo se na procjene rasta ICT sektora u periodu do 2025. godine.

Temeljem rasta u posljednjih 10 godina HUP-ICT predviđa da do 2025. godine ICT industrija može imati zaposleno čak 55.000 ljudi, od čega 28.000 samo u računalnom programiranju.

Potencijal prihoda cijele ICT industrije iznosi 45 milijardi kuna, od čega bi 12 milijardi ili 23 posto odlazilo na izvoz, a samo računalno programiranje ima potencijal od 18 milijardi kuna prihoda, od čega 7,2 milijarde (40 posto) iz izvoza.

Prema sektorskom istraživanju iz studenog prošle godine tvrtke McKinsey, hrvatska digitalna ekonomija sada generira 1,2 milijarde eura, a potencijal rasta je do 8,3 milijardi eura do 2025. godine. Ta brojka se odnosi na dodanu vrijednost koju stvara ICT industrija, e-trgovina i potrošnja elektroničkih i komunikacijskih uređaja.

Boris Drilo

Boris Drilo

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

'Da bi se održao dosadašnji rast ICT sektora, nama su potrebni kvalitetni digitalni profesionalci koje ICT industrija u Hrvatskoj može zadržati samo ako uz konkurentne plaće omogućimo i neku vrstu kompenzacije uz plaće. U tom smislu predlažemo paket pet malih mjera koje predlažemo Vladi mogao bi imati snažan učinak, uz razmjerno male kratkoročne fiskalne prilagodbe. Molimo da nam se omogući da plaćamo gablec, vrtić, smještaj, 13. i 14. plaću i dajemo bonuse u vlasničkim udjelima', istaknuo je Drilo.

Predložene mjere uključuju:

  • neoporeziv ili porezno priznati rashod za prehranu zaposlenika;
  • mogućnost plaćanja vrtića od strane poslodavca kao porezno priznati rashod za tvrtku;
  • programe rješavanja smještaja za radnike kroz maksimalno neoporeziv iznos koji tvrtka može isplatiti za najam ili kredit radnika;
  • neoporezive bonuse u vidu dionica ili udjela tvrtke;
  • dvije do tri nagradne neoporezive plaće.

To su mjere koje bi, uvjereni su u HUP-ICT-ju, mogle utjecati na prevenciju iseljavanja, demografsku obnovu, povećanje mobilnosti unutar Hrvatske i jačanje socijalne odgovornosti poslovnog sektora jer pružaju zaposlenicima neke dodatne pogodnosti koje su (uz samu plaću) vrlo bitni za zadovoljstvo zaposlenika.

Mjerama bi se osigurala trenutna konkurentnost sektora, osigurao kontinuitet rasta, privuklo više tehnoloških tvrtki u Hrvatsku i motiviralo profesionalce da rade za hrvatske tvrtke. 'Sva porezna rasterećenja spremni smo reinvestirati u dobrobit radnika', poručio je Drilo

'Na žalost, još uvijek nemamo dovoljno sektorskog razumijevanja od Vlade, niti pravu strategiju prema ICT industriji. U mnogim EU zemljama ona se poima kao vertikalna industrija, a ne samo servis drugim industrijama pa je moguće zemlju brendirati kao ICT zemlju. Rastemo u postotku studenata koji svake godine diplomiraju u STEM područjima (u odnosu na ukupan broj studenata), no taj broj je ozbiljno ugrožen demografskim kretanjima.

Bez strateškog okvira od strane države - a mi u ICT sektoru imamo i znanje i ideje i, iskustvo i volju da pomognemo državi u definiranju strategije - mogli bismo pokleknuti pred izazovima koje nosi digitalno društvo kad je riječ o radnoj snazi i postati nekonkurentni', upozorio je Drilo.

Također je istaknuo kako bez rasta produktivnosti neće biti rasta konkurentnosti i bruto društvenog proizvoda. A rasta produktivnosti, uvjeren je, neće biti bez usvajanja novih znanja i tehnologija. Hrvatska je po produktivnosti trenutno na razini 40 posto europskog prosjeka.

Hrvoje Josip Balen

Hrvoje Josip Balen

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

Morat ćemo dovesti strance

Analize upisa u osnovne i srednje škole pokazuju kontinuirani pad upisanog broja djece, što je posljedica najvećim dijelom negativnog demografskog trenda. S druge strane, analiza upisa na fakultete pokazuje smanjeni interes prijava i smanjeni broj prvih izbora studija matematike, informatike i računarstva.

To bi moglo dovesti do smanjenja broja školovanog kadra za ICT sektor, odnosno odlazak mladih ljudi odlaze tamo gdje se nude bolji uvjeti studiranja, života i rada. U tom smislu, Udruga HUP-ICT predlaže dodatna dugoročna rješenja u svrhu povećanja baze novih digitalnih profesionalaca za 30 posto u roku pet godina.

'Potrebna nam je integralna strategija zadržavanja mladih, talentiranih profesionalaca te pokretanje hrvatskog programa internacionalizacije i novih mogućnosti za sve stanovnike', rekao je Hrvoje Josip Balen iz algebre, dopredsjednik Izvršnog odbora udruge HUP-ICT.

Udruga stoga predlaže Vladi donošenje programa privlačenja i zadržavanja tehnoloških studenata na diplomske studije na engleskom jeziku s početnim ciljem od barem 600 tehnoloških studenata godišnje na internacionaliziranim studijskim programima i reformu četverogodišnjeg strukovnog obrazovanja i povećanje udjela gimnazijskih programa.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!