DOBAR ZA NIJEMCE, ALI NE ZA NAS

Đikić postao član njemačke akademije znanosti

29.09.2010 u 09:58

Bionic
Reading

Hrvatski znanstvenik Ivan Đikić danas je promoviran u redovnog člana njemačke akademije znanosti – Leopoldine

Prof. dr. Ivan Đikić (44) direktor je Frankfurtskog instituta izvrsnosti (FMLS) i Instituta za biokemiju II na Goetheovu sveučilištu.

Njemačka akademija znanosti Leopoldina najstarija je svjetska akademija prirodnih znanosti. Osnovana je 1652. u Schweinfurtu, a od 1878. sjedište Akademije nalazi se u Halleu. Mnogi veliki znanstvenici bili su njezini članovi, među kojima i Albert Einstein, Charles Darwin, Max Planck, Johann Wolfgang von Goethe i Ernest Rutheford te hrvatski nobelovci Lavoslav Ružička i Vladimir Prelog. Od 2008. član Leopoldine je i Nenad Ban. Njemačkom nacionalnom akademijom znanosti proglašena je u srpnju 2008. Izabrani znanstvenici članovi su određene sekcije unutar Akademije, a članstvo su zaslužili svojom akademskom izvrsnošću. Leoplodina savjetuje državne ustanove o znanstvenim pitanjima i potiče razmjenu ideja s inozemnim akademijama i znanstvenicima.

Povodom prihvaćanja u članstvo njemačke akademije znanosti, Đikić je izjavio: 'Počašćen sam ovim priznanjem i radujem se što ću moći aktivno sudjelovati u programima Akademije, naročito u obrazovanju mladih i popularizaciji znanosti.'

Predsjednik frankfurtskog sveučilišta prof. Werner Müller-Esterl čestitao je svom kolegi podržavši ovaj izbor i naglasivši kako je to čast koju je prof. Ivan Đikić zaslužio svojim kreativnim znanstvenim radom.

U nekoliko proteklih mjeseci, prof. Đikić primio je nagrade Sir Hans Krebs i Njemačku nagradu za istraživanje tumora. Godine 2009. nagrađivan je i u Hrvatskoj, gdje je primio nagradu Grada Splita za znanost, a odlikovan je i Ordenom kneza Branimira za promicanje međunarodnoga ugleda Republike Hrvatske u području znanosti.

Ranije ove godine dobio je i prestižnu nagradu Europskoga savjeta za istraživanja (European Research Council) od dva i pol milijuna eura za istraživanje novih signalnih molekula koje kontroliraju vezu tumora i upalnih procesa koja ga je uvrstila u sam vrh europske znanstvene zajednice, a dio će tog novca biti uložen u istraživanja koja provodi u suradnji s Medicinskim fakultetom u Splitu.

Od Hrvatske akademije nije dobio prolaznu ocjenu

U ovom kontekstu valja podsjetiti da je Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti u ožujku 2010. odbila primiti Đikića za dopisnog člana. Naime, Đikić u tajnom glasovanju Razreda za medicinske znanosti nije uspio skupiti potrebnih 10 glasova, već samo sedam (iako ga je 12 ljudi predložilo za člana – što znači da nije dobio čak ni glasove onih koji su ga ranije podržali). Iako je u tom trenutku bio najcitiraniji hrvatski znanstvenik, imao je gotovo 6.800 citata, a cijeli medicinski razred od 18 akademika zajedno tek oko 4.900, Đikić je tako podijelio sudbinu dr. Miroslava Radmana, koji prije četiri godine nije prošao za redovnog člana HAZU iako je već godinama član Francuske, Europske i Svjetske akademije znanosti.

 

Đikić: HAZU treba odgovoriti na pitanje o svojim kriterijima

'Upravo sam na putu na ceremoniju. Počašćen sam da su me prihvatili u tako uglednu instituciju kao što je Leopoldina. To je za mene veliko priznanje, ali i za Hrvatsku, jer sam prihvaćen kao profesor koji istovremeno predaje i na Medicinskom fakultetu u Splitu', rekao je za tportal u telefonskom razgovoru iz Njemačke prof. Đikić.

'Članstvo u Leopoldini ne donosi neke posebne povlastice, već predstavlja čast, jer omogućuje sudjelovanje u programima Akademije, naročito u obrazovanju mladih i popularizaciji znanosti, a nadam se da ću to moći nastaviti raditi i u Hrvatskoj.

Što se tiče odluke HAZU-a, ta bi institucija trebala odgovoriti na pitanja o svome izboru. Njihovu odluku ne želim komentirati. Mislim da je njihova dužnost informirati javnost o tome kojim su se kriterijima vodili. Ja sam osobno njihovu odluku prihvatio s olakšanjem', zaključio je Đikić.