Europa treba modele umjetne inteligencije koji će biti 'dovoljno dobri' za većinu zadataka i koji će se moći pokretati u domaćim podatkovnim centrima, rekla je Lagarde u govoru u Beču. 'Ako Europa uloži u vlastitu tehnologiju umjetne inteligencije, prijetnja da bi joj pristup mogao biti uskraćen gubi na snazi', poručila je.

Brojke, međutim, pokazuju koliko Europa zaostaje. Prema podacima koje je iznijela Lagarde, prošle je godine u SAD-u razvijeno 59 značajnih modela umjetne inteligencije, a u Kini 35. Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo razvili su po jedan. Sjedinjene Države raspolažu sa 75 posto svjetskih računalnih kapaciteta za umjetnu inteligenciju, dok Europa ima samo pet posto, piše Guardian.

Europa pred neugodnim izborom

Takav odnos snaga Europu dovodi pred 'neugodan izbor', upozorila je predsjednica ECB-a.

'Ili će usporiti prihvaćanje umjetne inteligencije jer ne može zaštititi svoje podatke i tako se odreći gospodarskog rasta, ili će je brzo prihvatiti, postati izrazito ovisna i riskirati gubitak slobode da svoje gospodarstvo organizira u skladu s vlastitim vrijednostima', rekla je.

Umjetna inteligencija mogla bi se u roku od nekoliko godina primjenjivati u gotovo svim ključnim sektorima – od nadzora robe na granicama i odabira poreznih prijava za kontrolu do upravljanja vlakovima, praćenja pacijenata u bolnicama i obrade bankovnih plaćanja.

'Ukidanje pristupa ili promjena uvjeta korištenja tada bi istodobno pogodili sve sektore', upozorila je Lagarde u govoru koji je objavio ECB. Kako tumači, takva bi ovisnost trgovinskim partnerima dala polugu kakvu dosad nitko nije imao u odnosima s Europom. Mogla bi se upotrijebiti u pregovorima o carinama, digitalnim porezima i drugim osjetljivim pitanjima.

Povjerenje u SAD više nije neupitno

Europska unija i Sjedinjene Države ostaju ključni saveznici, no potezi administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa ozbiljno su poljuljali međusobno povjerenje.

Među njima su uvođenje carina, zahtjevi povezani s preuzimanjem Grenlanda te povlačenje dijela američkih vojnika iz Europe zbog političkih nesuglasica.

U takvim okolnostima tehnološka ovisnost više nije samo pitanje konkurentnosti nego i europske gospodarske sigurnosti i političke autonomije.

Lagarde smatra da Europa ne treba nužno odmah sustići najnaprednije američke i kineske modele. Treba, međutim, razviti dovoljno sposobne domaće sustave koji mogu obavljati većinu zadataka te osigurati infrastrukturu potrebnu za njihov rad.

Premalo podatkovnih centara

Jedan od najvećih problema je nedostatak računalne infrastrukture. Europa već sada nema dovoljno kapaciteta u podatkovnim centrima da zadovolji vlastite potrebe, a taj bi se jaz, nastave li se sadašnji trendovi, tijekom sljedećeg desetljeća mogao povećati više od šest puta.

'Europa već ima premalo kapaciteta u podatkovnim centrima za vlastitu potražnju', rekla je Lagarde.

Brzo prihvaćanje umjetne inteligencije moglo bi tijekom desetljeća povećati razinu europske produktivnosti do četiri posto. Prema njezinoj procjeni, takav bi učinak bio transformativan i za javne financije.

Ovisnost o američkom tehnološkom sektoru vidi se i na financijskim tržištima. Investicijske potrebe američkih tehnoloških kompanija toliko su velike da se one sve češće zadužuju i u Europi.

Time povećavaju potražnju na europskom tržištu duga, podižu troškove financiranja i istiskuju druge zajmoprimce. Također, europski mirovinski fondovi velik dio novca ulažu u dionice američkih tehnoloških kompanija, pa bi snažan pad njihove vrijednosti pogodio i europsku štednju.