A to tko će u 3. pretkolu nastupiti protiv pobjednika dvoboja između armenskog prvaka Noaha i mađarskog Ferencvarosa ovisit će o puno (taktičkih) odluka i detalja tijekom 90 (možda i 120) minuta na stadionu Huvepharma Arena u Razgradu (srijeda, 20 sati, MAXSport 1).

Što nam je rekla utakmica na Rujevici?

Prije nego krenemo u detaljn(ij)u analizu toga kakvu utakmicu možemo očekivati u bugarskom grotlu, red je da se najprije osvrnemo na rujevičkih 90 minuta. U utakmici, koja je po svom završetku okarakterizirana kao šahovska partija, ostao je generalni dojam da je Rijeka bila bolji takmac tijekom većeg dijela. Trener Radomir Đalović postavio je momčad u formaciju 4-2-3-1 s isturenim Frukom, a ona se u fazi branjenja pretvarala u 4-1-4-1. Odlaskom Selahija, Petrovič je postao glavni korektor veznog reda, a ispred njega su ordinirala dvojica klasičnih veznjaka, od kojih je jedan postavljen niže s ciljem otvaranja igre u trenutku posjeda (Dantas), a drugi – slobodniji, motoričniji i direktniji veznjak – imao je zadatak osvajanja prostora i prenošenja posjeda iz druge u treću trećinu terena (Janković).

Iako je Rijeka, ponajviše zbog aktivnijeg drugog poluvremena, bila kudikamo bliže pobjedi, činjenica jest da oba trenera nisu htjela u prvom susretu pokazati sve karte i da su se u svojim taktičkim pristupima uvelike 'čuvali' za uzvratnu utakmicu. Koliko je to bila dobra odluka, znat ćemo večeras oko 22 sata, no ako je istinita najava da će u uzvratu startati Čop u vrhu napada, moramo se zapitati zašto se na domaćem terenu pred domaćom publikom nije pokušalo napraviti više i ostvariti startnu prednost za uzvrat.

Umjesto krila… bek!?

Trener Rijeke je u prvom susretu napravio četiri zamjene, od kojih su tri bile pozicijske (igrač za igrača), a u 72. minuti umjesto krilnog igrača Ndockyta ubacio je desnog beka Lasickasa i na desno krilo prebacio Oreča jer se u 70 minuta poprilično istrošio u obrambenom zatvaranju lijeve strane napada bugarskog prvaka, a pritom imao i (česte) izlete u završnicu napada. Pokazalo je to manjak ofenzivnih namjera da se u finišu utakmice pokuša ostvariti barem minimalna prednost prije teškog gostovanja.

Jer, iako je dojam da su oba protivnika igrala s malo rizika i taman onoliko koliko je trebalo da zatvore sve puteve prema vlastitom golu, činjenica jest da je Ludogorec momčad koja je dug niz godina dominantna u domaćem prvenstvu, a i čest sudionik europskih skupina, pa se ne treba zavaravati činjenicom da je Rijeka 'bila bolja', jer i hrvatski prvak igrao je onoliko koliko su Bugari dopustili. Ludogorec je ekipa koja voli posjed, zna napadati, dominirati i čuvati loptu te tempom lomiti protivnika, osobito na domaćem terenu i pred svojim navijačima. Riječani će stoga za uspjeh morati ispuniti nekoliko postulata i taktičkom urednošću odgovoriti na sve što bugarski prvak stavi ispred njih.

1. FAKTOR ulaska u utakmicu

Može se očekivati da će Bugari u startnih 15-20 minuta krenuti furiozno i ranim pogotkom pokušati usmjeriti utakmicu na svoj mlin. Ono što će hrvatskom prvaku u tom trenutku biti nužno su dvije stvari. Prvo, Rijeka ne smije gubiti taktički raspored na terenu, a nema razloga da odustaje od već p(r)okušane defenzivne formacije 4-1-4-1, kojom su ostvarili uspjehe u prošloj sezoni (dvostruka kruna). To znači uski i plitki blok, za koji je poželjno da ne stoji preblizu Zlomisliću, već barem 30-40 metara od svog gola i pritom što više tjera domaćina da s loptom ide u širinu. Drugo, prilikom osvajanja lopte nužno je ne pod svaku cijenu juriti na gol Ludogoreca. Zašto? Ovisno o dijelu terena na kojem Rijeka dođe u (re)posjed, svako guranje u dubinu i okomitost 'pod svaku cijenu' može, pogotovo u ovom dijelu sezone, rano ispuhati Riječane i ostaviti opasne koridore prilikom gubitka lopte. Dakle trojac Petrović-Janković-Dantas (ili Gojak?) morat će s vremena na vrijeme znati kada treba stati na loptu i posjedom smiriti domaćina te čekati svoju priliku. Jer Rijeka je već pokazala da zna ugroziti Bugare kada je protivniku u mislima samo obrana (prva utakmica), pa možemo očekivati da će imati svoje prilike da ugrozi domaćina i u drugoj utakmici, u kojoj će oni 'pod mus' tražiti što rani(ji) pogodak.

2. FAKTOR mentalne stabilnosti

U utakmicama visokog rizika, u kojima vas jedna pogreška, pogrešno dodavanje ili promašena prilika mogu izbaciti iz natjecanja, noge postaju teže, izbori suženi, a (ispravne) odluke donosite na temelju toga koliko je igrač vruć (ili hladan) na terenu. Rijeka je posljednji put igrala kvalifikacije za Ligu prvaka 2017./2018. godine, kada je grčki prvak Olympiakos bio prejak takmac u zadnjem pretkolu. Ludogorec je, za razliku od Rijeke, 'kuhan i pečen' u Europi i zna se nositi s pritiskom, ali i negativnim rezultatom. Za hrvatskog prvaka nužna će biti dva psihološka elementa na uzvratu u Bugarskoj. Prvo, od prvog sučevog zvižduka Riječani ne smiju pokazati respekt (u pozitivnom sportskom smislu) protiv iskusnijeg i (moramo priznati) na papiru boljeg protivnika. To znači da trebaju biti hrabri s loptom u posjedu, smireni u trenucima u kojima do nje ne mogu doći (a toga će biti) te hladni u situacijama kada se otvori prilika (a otvorit će se) da ugroze gol domaćina. Drugo (i bitnije?), neovisno o tome kako se bude kretao rezultat: ova Rijeka, vođena fanatičnom energijom svog trenera, već je pokazala da ništa nije nemoguće i da je u stanju preokretati utakmice u kojima se nađe u minusu. Dakle ostati vjeran ofenzivnom i defenzivnom planu igre bit će prvi preduvjet potencijalnog uspjeha i prolaska dalje.

3. FAKTOR Fruk

Dojma smo da je prva utakmica prošlog tjedna bila stvorena za Tonija Fruka na poziciji desetke. Najskuplji riječki eksponat igrao je špicu, trošio se među bugarskim stoperima, odrađivao fazu obrane, igrao 90 minuta i pretrčao više od 10 kilometara, a i takav je uspio ući u dvije, tri dobre situacije da zabije gol, no slab(ij)a završnica i mlaki udarci pokazali su da ni riječki dijamant još nije u formi u ovoj fazi (pred)sezone, kada su 'noge teške' i ne ide sve onako kako se zamisli. Uz Čopa pored sebe, a koji je 'zvijer u presingu' i radi za momčad, Fruk je mogao imati više prostora i svježine da bude opasniji u trenucima u kojima je njihova momčad imala loptu i bit će zanimljivo vidjeti što je Đalović pripremio za uzvrat kad je u pitanju ofenzivna formacija. Rijeka je već imala nekoliko junaka u europskim utakmicama (Mujanović, Andrijašević, Kramarić), a nama se nekako čini da je baš ova stvorena za individualnu klasu poput Fruka…