SPORT U 2009.

Ima li tko brži od Bolta i uspješniji od Federera

  • Autor: Silvijo Škrlec
  • Zadnja izmjena 16.12.2009 09:56
  • Objavljeno 16.12.2009 u 07:00
sport400x300

sport400x300

Izvor: tportal.hr / Autor: Montaža

U godini na izmaku nije bilo najspektakularnijih sportskih natjecanja, poput olimpijskih igara ili svjetskih prvenstava u nogometu i košarci. No unatoč tome, bilo je događaja koji će ostati zapamćeni, a to su prije svih dva atletska svjetska rekorda Usaina Bolta te nevjerojatan uspjeh švicarskog tenisača Rogera Federera
Letimičan pogled na sportsku 2009. godinu sugerira da velikih i značajnih priredbi nije bilo. Naravno, razlog tome su pauze između priredbi globalnog značenja, poput nogometnih ili košarkaških prvenstava te olimpijskih igara. Međutim, sporta je, na svu sreću, bilo, i to u velikim količinama, a neki će rezultati, odnosno dosezi možda ostati za sva vremena.

No krenimo redom. Već prvih dana godine, dok se mnogi oporavljaju od božićno-novogodišnjih proslava, skijaši skakači penjali su se na skakaonice te se brzinom od 100 i više kilometara na sat spuštali 'u rupu' u lovu na metre. Jedno od najstarijih i najatraktivnijih natjecanja u toj disciplini, Turneja četiri skakaonice, doživjelo je svoje 57. izdanje, a naslov najboljeg, s tri pobjede, odnio je Austrijanac Wolfgang Loitzl.


Istog dana, dok je Loitzl već nazdravljao velikom uspjehu, na zagrebačkoj Medvednici spremalo se novo izdanje muškog slaloma Svjetskog kupa. Hrvatski su navijači, nakon nešto skromnijeg izdanja Ane Jelušić koja je u ženskoj utrci zauzela 16. mjesto, puno nade polagali u Ivicu Kostelića. No Ivek se tih dana borio s bolovima u ramenu, ali ipak je stisnuo zube i došao na start. Već u prvom 'laufu' potvrdio je svoju veliku motiviranost te stigao do drugog vremena, što je bilo dovoljno da Sljeme 'poludi'. S odličnim rezultatom je u ciljnu ravninu stigao i Dalibor Šamšal, koji je na kraju prve vožnje bio odličan 11. U drugoj vožnji, Šamšal je vozio nešto sigurnije, samim time i sporije, pa je na kraju zauzeo 21. mjesto, što mu je donijelo prve bodove u karijeri u Svjetskom kupu. Potom se niz Sljeme spustio i Ivica, koji je u cilj ušao kao prvi. No samo do nastupa vodećeg iz prve vožnje, Francuza Jeana Baptistea Grangea. Francuz je u drugoj vožnji uspio sačuvati vodstvo te, s ukupno pet stotinki prednosti, osvojio naslov Snježnog kralja.

Nove dvorane i rukometno ludilo za hrvatsko srebro

Tek što se stišala euforija oko skijanja, oči svjetskog sporta opet su bile usmjerene na Hrvatsku. Naime, Lijepa Naša bila je domaćin Svjetskog rukometnog prvenstva. Pompozno je dočekana najveća rukometna smotra, otvorene su nove dvorane, a od Line Červara i igrača očekivalo se da će osvojiti zlato. Dvorane u Splitu, Zadru, Osijeku, Poreču, Varaždinu i Zagrebu bile su pune, svi su hvalili organizaciju, a na kraju su slavili - Francuzi. Hrvatska je do finala stigla bez poraza, ali u završnom dvoboju, u zagrebačkoj Areni, Karabatić, Narcisse, Gille i Omeyer nisu Baliću, Metličiću, Voriju, Lackoviću, Duvnjaku i ostalima ostavili ni mrvice izgleda, što je rezultiralo uvjerljivom pobjedom Francuza 24:19.

Nenad Dugi / CROPIX

Nenad Dugi / CROPIX

Izvor: Cropix / Autor: CROPIX / Nenad Dugi


'Morska vila' pratila je naše rukometaše, a zapjevali su je i na kraju, zahvalivši se odličnoj publici

Naravno, tijekom zimskih mjeseci najaktivniji su bili skijašice i skijaši koji su sredinom ožujka u švedskom Aareu imali završnicu Svjetskog kupa. Veliki kristalni globus u muškoj konkurenciji pripao je Norvežaninu Akselu Lundu Svindalu, ispred Austrijanca Raicha i Švicarca Cuchea. Na našu žalost, za 28 bodova treće je mjesto izmaklo Ivici Kosteliću koji je godinu prije osvajao bodove u svim disciplinama. Od skijašica je najveći globus osvojila Amerikanka Lindsey Vonn, ispred Njemice Riesch i Šveđanke Pärson. Naše cure, Ana Jelušić i Nika Fleiss, mučile su se i s ozljedama i s formom, pa su njihovi konačni plasmani posve razumljivi (Ana Jelušić, 36. mjesto ukupno sa 201 slalomskim bodom; Nika Fleiss, 66. mjesto sa 87 bodova).

Na otvaranju nove sezone Formule 1, koju su obilježili brojni skandali te prijetnje o ukidanju natjecanja, na VN Australije slavio je Britanac Jenson Button u Brawn Mercedesu. U sljedećih šest utrka, Button je slavio još pet puta, uz jednu pobjedu Vettela, pa je već nakon trećine sezone bilo jasno da će i drugu godinu uzastopce naslov najboljeg vozača Formule 1 otići u Veliku Britaniju. Istina, Button je nakon tih uspjeha još samo jednom stao na pobjedničko postolje (VN Italije - kada je bio drugi), ali i to mu je bilo dovoljno da pobijedi ispred Vettela i Brazilca Barrichella. Osim po skandalu nakon kojeg je Flavio Briatore prognan iz tog sporta, ovu ćemo godinu pamtiti i po teškoj ozljedi Felipea Masse, koji je samo pukom srećom ostao živ, s oba oka u glavi i mogućnošću natjecanja.

Federer je napokon osvojio Roland Garros

Početkom lipnja ispisana je još jedna stranica sportske povijesti. Naime, Švicarac Roger Federer stigao je na terenima Roland Garrosa do jedinog grand slam naslova koji mu je nedostajao. Istina, put do tog naslova, koji mu je prije redovito oduzimao Rafael Nadal, bio mu je olakšan jer Nadala je u osmini finala izbacio Robin Soderling. Šveđanin u finalu ipak nije mogao parirati Švicarcu koji je tako postao tenisač s najvećim brojem (15) osvojenih grand slam naslova. Federer je zaključio 2009. godinu na prvom mjestu ATP-jeve liste, a ostao je i na prvom mjestu među tenisačima po zaradi na turnirima. Naime, zaradio je više od 50 milijuna dolara.


Sredinom ljeta se u glavnom talijanskom gradu, uz sjajnu organizaciju, održavalo Svjetsko prvenstvo u vodenim sportovima, plivanju i vaterpolu, na kojem je Hrvatska branila zlato iz Melbournea osvojeno 2007. godine. Rudićeva je vrsta stigla do polufinala, u kojem je potom izgubila od budućeg svjetskog prvaka - Srbije. No iako nije obranila naslov, Hrvatska se iz Rima nije vratila praznih ruku. Za razliku od prijašnjih velikih natjecanja u kojima je gubila i utakmice za treće mjesto, prvog dana kolovoza Rudićevi su vaterpolisti ipak smogli snage te pobijedili SAD za broncu (8:6), što je svakako uspjeh za hrvatski vaterpolo. Nemojmo zaboraviti da su se od reprezentacije nakon Olimpijskih igara u Pekingu oprostili najiskusniji (Vićan, Đogaš, Vrdoljak, Smodlaka), a da zbog ozljeda Rudić u Rimu nije mogao računati na ozlijeđene i bolesne Jokovića, Markovića i Muslima. Usput, pobjeda nad Amerikancima bila je naša četvrta pobjeda nad istim suparnikom u pet odigranih mečeva.

Plivanje nam je bilo nešto manje zanimljiva priča, jer naši su plivačice i plivači podbacili. No zato nisu ostali, koji su u 40 disciplina postavili čak 43 svjetska rekorda. Naravno, takva ekspanzija vrhunskih rezultata, a tijekom godine postavljeno je više od 180 svjetskih rekorda, natjerala je odgovorne u plivačkoj organizaciji da ipak promijene neka pravila. Tako su, kao prvi korak, zabranili plivačke kostime kojima su mnogi pripisivali izvanserijske rezultate.

'Svemirac' Bolt pokazao da granice ne postoje
 

U drugoj polovici kolovoza Berlin je bio domaćin Svjetskog prvenstva u atletici. U godini bez olimpijskih igara to je svakako najveći atletski događaj na kojem je sve moguće - pa čak i postavljanje dva 'svemirska' svjetska rekorda, za koje su mnogi stručnjaci do tog trenutka mislili da ih je nemoguće postaviti. No nakon utrka Usaina Bolta na 100 m (9,58 sekundi) i 200 m (19,19 sekundi), isto su tako spremno mnogi rekli da će Jamajčanin još pomicati granice. I to ne samo u tim disciplinama, već i u utrci na 400 metara.
Bilo je još velikih i vrijednih rezultata, ali nama je prije svega ostala u sjećanju obrana zlata u skoku u vis Blanke Vlašić, osvojenog u Osaki. Blanka je u Berlinu preskočila 204 centimetra, dva više od drugoplasirane Ruskinje Čičerove i trećeplasirane Njemice Friedrich.

I dok su se odbrojavali dani do završnice nogometnih kvalifikacija, u kojima je Hrvatska ostala 'prekratka' za dva boda, hrvatski su košarkaši puni optimizma otišli na Europsko košarkaško prvenstvo u Poljsku. Očekivanja su bila velika, iako su ciljevi bili realno postavljeni: najvažnije je bilo osigurati direktan plasman na sljedeće svjetsko prvenstvo, a iznad toga - što bude. Naravno, sa skrivenom željom da se dočepamo medalje. Ipak, dalje od četvrtfinala nije išlo - zaustavili su nas Slovenci koji su nepuna dva mjeseca kasnije ostvarili još jedan uspjeh u sportu za koji smo mislili da smo predodređeni za njega. Naravno, riječ je o nogometu, to jest plasmanu Slovenaca na svjetsku smotru. Što se košarkaškog prvenstva tiče, završilo je onako kako su svi očekivali - velikim uspjehom Španjolaca.

Španjolci su velikim trofejem i zatvorili godinu. Riječ je o prestižnom teniskom natjecanju, Davis Cupu, u kojem su obranili naslov. Već nakon drugog dana pitanje pobjednika, a igrali su s Češkom, bilo je riješeno, pa je slavlje u Barceloni moglo početi. Godina je ovo u kojoj su se Španjolci imali čemu veseliti, a s obzirom na španjolske sportaše, posebice nogometaše, ne bi bilo iznenađenje ako i 2010. prođe u njihovoj dominaciji.


Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi