Sponzor rubrike
Sponzor rubrike
Francuska je godinama sinonim za nevjerojatnu širinu, ali ovog puta priča više nije samo u dubini kadra. Ova Francuska ima napadačku silu kakva se na Svjetskom prvenstvu nije vidjela više od dva desetljeća.
Prema podatku Squawke, Francuska je prva reprezentacija nakon Brazila 2002. koja na jednom Svjetskom prvenstvu ima trojicu igrača s najmanje pet izravnih sudjelovanja u golovima.
Kylian Mbappé. Ousmane Dembélé. Michael Olise.
Prije njih, posljednji trio kojem je to uspjelo činili su Ronaldo, Rivaldo i Ronaldinho na Svjetskom prvenstvu 2002. godine. Brazil je tada otišao do kraja i osvojio naslov svjetskog prvaka, a ta je napadačka linija ostala upisana kao jedna od najpoznatijih u povijesti reprezentativnog nogometa.
Upravo zato ovaj podatak toliko odjekuje. Nije riječ samo o još jednoj lijepoj statistici, nego o usporedbi s generacijom koja je obilježila čitavu nogometnu epohu.
Ono što ovu Francusku čini posebno zastrašujućom jest činjenica da Mbappé nije sam, kao što su neki možda navikli. Dembélé je na ovom turniru pokazao koliko je opasan kada je zdrav, samouvjeren i uključen u ritam momčadi. Njegov dribling, igra jedan na jedan i sposobnost da iz ničega napravi višak daju Francuskoj dimenziju koju je teško braniti kroz svih 90 minuta.
Olise je možda najznimljiviji dio tog trojca. Njegova kontrola lopte, pregled igre i kreacija iz međuprostora daju Francuskoj nešto drukčije od čiste brzine i eksplozivnosti. On povezuje, otvara, asistira i kažnjava svaki trenutak nepažnje.
Naravno, usporedbe s Brazilom 2002. uvijek treba uzeti oprezno. Naslovi se ne osvajaju statistikom, nego utakmicama u kojima nema popravnog ispita. Ali ovakav podatak pokazuje da Francuska ne ovisi o jednom igraču, jednoj inspiraciji ili jednom trenutku.
Francuska je megasila. A kada se za neku reprezentaciju može reći da je po napadačkom učinku napravila nešto što nismo vidjeli od Ronaldova, Rivaldova i Ronaldinhova Brazila, onda je jasno da se radi o momčadi koja gađa vrh.
