Iako je vijest o dvotjednom primirju između Irana i njegovih protivnika donijela kratkotrajno olakšanje, posljedice sukoba već se prelijevaju na svakodnevni život građana. Cijene goriva snažno su porasle nakon širokih američkih i izraelskih udara na Iran, a BBC upozorava da bi u nadolazećim mjesecima skuplji mogli postati i hrana, odjeća, putovanja pa čak i lijekovi.
Kako navodi BBC u analizi novinarke Jemme Crew i tima za vizualno novinarstvo, primirje je zasad smirilo dio tržišnih potresa, ali neizvjesnost je i dalje golema. Upravo zato ekonomisti i analitičari upozoravaju da bi se troškovi života mogli dodatno povećati, čak i ako se sukob ne rasplamsa ponovno.
Skuplja putovanja, energenti i gorivo
Prema BBC-ju, Europa oko polovice avionskog goriva nabavlja iz zemalja Zaljeva, a strah od nestašica doveo je do naglog skoka cijena. Prošli tjedan cijena avionskog goriva dosegnula je rekordnih 1838 dolara po toni, dok je prije početka rata iznosila 831 dolar.
Posljedice se već osjećaju u zračnom prometu. Mnoge azijske aviokompanije, ali i neke druge u svijetu, počele su rezati broj letova i dizati cijene karata. Air New Zealand najavio je otkazivanja na linijama prema i iz Aucklanda, Wellingtona i Christchurcha, američki Delta planira smanjivati noćne i letove usred tjedna, a Air France-KLM povećava cijene karata za daleka putovanja.
Neke kompanije zasad izbjegavaju promjene jer su gorivo kupile unaprijed po ranije ugovorenim cijenama. Među njima je i IAG, vlasnik British Airwaysa. No putnike se upozorava da su daljnja poskupljenja karata i nova otkazivanja vrlo izgledni.
BBC ističe i da bi veća potražnja za destinacijama koje se doživljavaju sigurnima, poput Portugala i Kariba, također mogla pogurati cijene odmora.
Ni energenti nisu izuzetak. Cijene nafte i plina naglo su porasle diljem svijeta, a u Velikoj Britaniji to već osjećaju kućanstva koja se griju na loživo ulje. Iako su tisuće britanskih domova dosad bile zaštićene regulatornim ograničenjem cijena, ono će se ponovno određivati u srpnju i očekuje se osjetan rast računa.
Prema najnovijoj procjeni analitičke kuće Cornwall Insight, prosječni godišnji račun kućanstava koja troše uobičajenu količinu plina i struje mogao bi porasti za 288 funti, odnosno 18 posto u odnosu na ograničenje cijena iz travnja.
Rast cijena energenata najbrže se vidi na benzinskim postajama. BBC navodi da su u Velikoj Britaniji benzin i dizel u ožujku zabilježili rekordan mjesečni rast. Od početka rata benzin je skuplji za 25 penija po litri, a dizel za 48 penija. Oba goriva dosegnula su najvišu cijenu u više od tri godine.
Iako britanska vlada tvrdi da su opskrbni lanci otporni, automobilski klub RAC upozorava da je situacija i dalje vrlo neizvjesna. Vozači se, ističu, zasad ne bi trebali nadati osjetno jeftinijem gorivu.
Hrana, odjeća, lijekovi i krediti također pod pritiskom
Skuplje gorivo automatski znači i skuplji prijevoz robe, a time i dodatni pritisak na cijene hrane. Dizel pokreće dio poljoprivredne mehanizacije, proizvođači usjeva troše više energije za grijanje staklenika, a porasle su i cijene gnojiva zbog poremećaja u opskrbi ključnim sirovinama s Bliskog istoka.
Neovisni konzultanti iz Andersons Centrea navode da su troškovi poslovanja na farmama u ožujku bili više od sedam posto viši nego u istom mjesecu lani. BBC upozorava da će se svi ti dodatni troškovi s vremenom preliti na police supermarketa i drugih trgovina.
Britanska prehrambena industrija sada očekuje da će cijene hrane do kraja godine porasti najmanje devet posto, što je triput više od procjene koju su imali prije rata. To znači da bi, primjerice, litra mlijeka koja danas stoji jednu funtu do prosinca mogla poskupjeti na oko 1,09 funti.
Pod pritiskom bi se mogla naći i odjeća. Većina odjeće koja se prodaje u Velikoj Britaniji proizvodi se u inozemstvu, ponajprije u azijskim zemljama poput Kine i Bangladeša. Proizvođači u Bangladešu, Vijetnamu i na Filipinima suočavaju se s višim troškovima energije, dok rast cijena nafte povećava i troškove transporta.
Dodatni problem je rast cijene poliestera, vlakna dobivenog iz naftnih derivata, koje je od početka rata poskupjelo oko 25 posto. Ako proizvođači i trgovci te troškove prebace na kupce, odjeća u trgovinama mogla bi znatno poskupjeti. Trgovac Next procjenjuje da bi ga tromjesečni rat mogao stajati dodatnih 15 milijuna funti, a Mountain Warehouse također najavljuje da bi, u slučaju duljih poremećaja, veće troškove mogao prebaciti na kupce.
Ni farmaceutski sektor nije pošteđen. Nusproizvodi petrokemijske industrije koriste se u proizvodnji brojnih lijekova, uključujući analgetike, antibiotike i cjepiva. Velika Britanija većinu generičkih lijekova uvozi, a čak 30 posto stiže iz Indije, koja velik dio sirove nafte nabavlja upravo iz Zaljeva.
BBC podsjeća da su problemi s dostupnošću nekih proizvoda postojali i prije rata, a Nacionalno udruženje ljekarni sada upozorava da je sukob dodatno povećao troškove proizvodnje i prijevoza pojedinih lijekova. Neke ljekarne već su povisile cijene bezreceptnih generičkih lijekova, poput paracetamola i preparata protiv peludne alergije, za oko petinu.
Konačno, rast cijena mogao bi se preliti i na kredite. Kada inflacija raste prebrzo, središnje banke obično podižu kamatne stope kako bi obuzdale potrošnju. Ako Bank of England ponovno povisi referentnu kamatu, poskupjet će i zaduživanje - od kreditnih kartica do stambenih kredita.
Osnovna kamatna stopa trenutačno iznosi 3,75 posto, a nova odluka očekuje se 30. travnja. U međuvremenu su stotine hipotekarnih ponuda već povučene s tržišta, a preostale su postale skuplje. Prosječna kamata na dvogodišnji hipotekarni kredit početkom ožujka iznosila je 4,83 posto, a sada je porasla na 5,90 posto, što je najviša razina od srpnja 2024.
Za štediše bi, doduše, mogla postojati i jedna dobra vijest. Viša osnovna kamatna stopa obično znači i nešto bolje kamate na štednju u bankama i stambenim štedionicama.
