Jeff Bezos je oduvijek naglašavao koliko mu je značila podrška njegove voljene majke Jackie
Kako je objavio osnivač Amazona Jeff Bezos, njegova majka Jackie preminula je u dobi od 78 godina od posljedica Lewyjeve tjelesne demencije (LBD), progresivnog neurodegenerativnog poremećaja i drugog najčešćeg oblika progresivne demencije, odmah nakon Alzheimerove bolesti.
Jackie Bezos, punim imenom Jacklyn Gise Bezos, istaknuta filantropkinja, rođena je 1947. godine, a Jeffa je rodila sa samo 17 godina, što je izazovno i teško životno iskustvo iz kojeg je, prema Jeffovim riječima, izašla snažna i posvećena obitelji.
Odlučna, ambiciozna i uporna, uspjela završiti srednju školu, a kasnije u dobi od 40 godina je i diplomirala na Saint Elizabeth Universityju.
SPEKTAKL U VENECIJI
Mladoženja je spreman: Jeff Bezos snimljen u svečanom smokingu, a svima je jasno kako se osjeća
Jackie je bila poznata po svojoj toplini, nevjerojatnoj predanosti djeci i posebnom daru da svakoga učini dobrodošlim.
Zajedno sa suprugom Mikeom Bezosom, Jeffovim očuhom, Jackie je kasnije osnovala Bezos Family Foundation, zakladu koja podržava obrazovanje i razvoj mladih širom svijeta. Osim Jeffa, imala je još dvoje djece, Christinu i Marka, i bila je baka jedanaestero unučadi te prabaka jednog praunučeta.
Velika podrška
Jackie je bila aktivna u životima svoje djece, bilo da je pomagala Jeffu u njegovim ranim tehničkim interesima, pratila Christinu na navijačke treninge ili podržavala Marka u glazbenim ambicijama. Bila je poznata po svojoj empatiji, strpljenju i neiscrpnoj podršci svojoj obitelji, ali i široj zajednici kroz dobrotvorni rad.
Bezos je oduvijek isticao koliko je Jackie bila požrtvovana majka te da bi sve učinila za svoju djecu.
'Dobio sam na lutriji s mamom. Hvala ti doslovno na svemu', izjavio je jednom prigodom šef Amazona.
Kako je objavio Jeff Bezos na svom Instagram profilu, Jackie je preminula nakon duge borbe s Lewyjevom tjelesnom demencijom, okružena obitelji i voljenima.
Riječ je bolesti uzrokovanoj nakupljanjem abnormalnih proteinskih naslaga u mozgu, poznatih kao Lewyjeva tjelešca, koja remete normalno funkcioniranje moždanih stanica. Posljedica toga je postupno propadanje kognitivnih sposobnosti, pamćenja, pažnje, ali i pojave problema s kretanjem, motoričkom kontrolom i emotivnom regulacijom. Bolest je često pogrešno dijagnosticirana zbog sličnosti simptoma s Alzheimerovom i Parkinsonovom demencijom. LBD obično pogađa osobe starije od 60 godina, a rani znakovi mogu uključivati promjene u ponašanju, poremećaje spavanja, probleme s ravnotežom i pokretljivošću, kao i psihijatrijske simptome. Napredovanjem bolesti, svakodnevno funkcioniranje postaje sve otežanije.