INTERVJU

Razgovarali smo s meteorologinjom Teom Blažević: 'Stalno sam u prognozi, ali i mene zna iznenaditi poneki lokalni razvoj naoblake te pljusak'

tportal

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

Otkad je malih ekrana i informativnih emisija, televizijska lica koja najviše volimo vidjeti definitivno su meteorolozi. Njihove vremenske prognoze tradicionalno su najgledanije dnevne minute televizijskog programa, prenose nam ih znalci koji jamče pouzdanu informaciju, a čiju vjerodostojnost tu i tamo poljulja kakav nepredvidiv prirodni hir. Među njima je i Tea Blažević te je za tportal govorila o svom poslu koji obožava, odnosu s gledateljima, kako je podnijela posljednje mjesece, a dotakli smo se i ponekih privatnih tema

Diplomirana geofizičarka još je odmalena pokazivala zanimanje za prirodne znanosti, fiziku i matematiku. Tijekom studija Tea Blažević radila je raznorazne studentske poslove, a pri kraju počela je volontirati u Maloj meteorološkoj radionici pa je među ostalim posjećivala dječje vrtiće, škole i knjižnice te djeci i odraslima prenosila svoju ljubav i znanje o meteorologiji. Da nije meteorologinja, majka 11-godišnje Laure i strastvena zaljubljenica u putovanja i veslanje na dasci, vjerojatno bi bila liječnica i posvetila se pomaganju ljudima. Ovako im svakako pomaže da znaju kako će isplanirati dan, vikend ili ili neki drugi važan događaj.

Zadnji put kad smo razgovarali bili ste na RTL-u. Što je najviše presudilo tome da novu poslovnu sreću okušate na N1?

Na RTL-u sam stekla prvo televizijsko iskustvo, naučila mnogo toga, ali N1 diše posve drukčije, jedinstvena je to televizija. Često se mi kolege na hodniku znamo pozdraviti na način 'je l' uopće ima dana da ne radimo?'. (smijeh) Jer već u šest ujutro kod nas je bučno, radimo punom parom, doslovno ne stanemo kad uđemo u redakciju. Nema kod nas 'ne može se' i nema beskonačnih pokušaja razvijanja ideja, vremena napretek, mi to odradimo! Ali ne na način 'samo da se odradi', već dubiozno, strastveno, najbolje, i nekad mi se čini da se, što više radim, osjećam sve bolje. Najsretnija sam kad imam pregršt posla, kad otkrivam nove informacije, istražujem, kad sam u programu uživo, a koji na N1 počinje u osam sati i traje do navečer. I zato kažem, posebna je to televizija!

Vaše vođenje izgleda ležernije nego većine vaših kolega. Volite biti bliski gledateljima, pa ako treba, ubacite katkada i kakvu šaljivu dosjetku. Spremate li se za to ili je to stvar spontanosti?

Nikad nisam htjela biti poput drugih, htjela sam pronaći i izgraditi svoj stil, način prezentacije, rečenične konstrukcije i smatram da sam uspjela u tome. Jer zašto bi televizijsko meteorološko izlaganje bilo copy/paste izvještaja Državnog hidrometeorološkog zavoda? Koja je onda moja uloga?! S DHMZ-om imam izvrsnu suradnju, opskrbljuju me podacima Europskog centra za srednjoročnu prognozu vremena, ali na meni je da ih korigiram te prilagodim potrebama televizije i gledatelja. Iako sam po struci diplomirana inženjerka geofizike, meteorologinja, nastojim pratiti sve što se događa u znanosti i informirati gledatelje o svim aktualnostima.

Iza toga stoji mnogo pripreme i rada, ali dosjetke su spontane, to je moj način komunikacije s ljudima koji me prate. Gledatelje doživljavam kao sebi bliske ljude, pa nastojim da osjete kad mi je nešto smiješno, a kad je situacija ozbiljna i potencijalno opasna.

Tko vam bira odjeću? Svojevremeno se jednoj vašoj kolegici dogodio modni gaf zbog kojeg je suspendirana.

Odjeću uglavnom biram sama i kad su modni gafovi u pitanju, ponekad ih je teško izbjeći. Nešto što je meni lijepo ne mora biti i drugima, štoviše netko će to možda nazvati gafom. I kako sad tu pronaći neki kompromis? Nosim odjeću u kojoj se dobro osjećam, prije svega kako bih se mogla u potpunosti posvetiti svom najvažnijem zadatku, a to je dobar televizijski meteorološki izvještaj.

U čemu se najbolje osjećate? Koliko su vam bitni trendovi i modni hitovi sezone?

Pratim modne trendove i volim lijepo izgledati, i na poslu i privatno. Sviđaju mi se jako poslovne kombinacije, moderne, ženstvene. Najbolje se osjećam u nekim finim hlačama s košuljom ili vestom, iako volim nositi i haljine, a sve uglavnom upotpunim visokim potpeticama. U šali znam reći da 'bolje mislim u štiklama'. (smijeh)

Uživate li u šopingu? Čemu ne možete odoljeti kada je u pitanju moda?

Nisam tip osobe koji uživa u besciljnom hodanju po trgovinama. Volim šoping, ali idem kupovati s razrađenim planom. Volim se svako malo počastiti, nagraditi nekim modnim novitetom jer me to, moram priznati, baš uveseli.

Kako ste podnijeli posljednje mjesece?

Na svu sreću, potres sam jako malo osjetila. Mnogo više strahovala sam od virusa, inače sam hipohondar i bojala sam se da ja i netko od mojih najbližih ne obolimo. Ali moram priznati da sam iz cijele situacije uspjela izvući i mnoštvo pozitivnih promjena. Godilo mi je nakratko promatrati svijet oko sebe bez automobilske buke, gledati kako se priroda ponaša dok smo zatvoreni u domovima. Uspjela sam se odmoriti u krugu najbližih, vratila sam se svakodnevnom kuhanju, otkrila vrlo učinkovite kombinacije suplemenata za imunitet, istražila odlične vježbe za tijelo uz pomoć rastezljivih traka.

Sestra vam je liječnica, a na Facebooku je mnoge dirnula objava kako podnosi stanje u splitskoj bolnici. Je li vam sad žao ili drago što niste postali liječnica?

Seka Ana i ja gledamo vrlo slično na život, pomažemo jedna drugoj i hrabrimo se, iako ona živi u Splitu i kao liječnica u KBC-u jako je zaposlena. Ali svaki put kad razgovaram s njom, divim se njezinoj borbi za život. A borila se ona i za svoj i za živote drugih. Velike su to bitke, najveće, koje samo rijetki mogu voditi. Divim se liječničkom pozivu i ponekad poželim biti hrabra poput sestre. Biti liječnik najteži je posao na svijetu, a bilo je još teže tijekom pandemijske krize. Znam koliko mi je bilo teško disati pod maskom desetak minuta, dok bih išla u trgovinu, a naši liječnici tako su satima radili i održavali na životu najranjivije skupine. Nema tu mjesta za greške, jer ako se dogode, fatalne su, imali smo svi priliku vidjeti to. Zato zdravstvo treba podići na najveću moguću razinu, nagraditi naše liječnike za njihove borbe bez kraja. Znajući kakva je moja seka, s kakvom predanošću radi u Splitu, sa svojim kolegama, smatram da su zaslužili da se o njima piše da su naši spasitelji. Jer čuda rade! Voljela bih biti dio takvog tima!

Možete li usporediti nekadašnje i sadašnje prognoze?

Diplomirala sam inženjersku fiziku, smjer meteorologija, prije deset godina i od tada sam aktivna u struci te mogu reći da moje vrijeme prati jak tehnološki razvoj što je omogućio prikupljanje i obradu velike količine podataka. Imamo jako dobre numeričke modele, osobito one Europskog centra za srednjoročnu prognozu, koji imaju ansambl prognoze. Ansambl nam daje niz scenarija koji se mogu dogoditi u budućnosti, pa možemo procijeniti vjerojatnost pojavljivanja meteorološkog događaja. Uglavnom, napretkom znanosti, zahvaljujući sve boljim modelima, većem broju motrenja/mjerenja i superjakim računalima imat ćemo sve bolje prognoze, čak i one dugoročne!

Sve rjeđe svjedočimo snijegu zimi, a proljetne temperature razlikuju se i do dvadeset stupnjeva u nekoliko dana. Je li došlo vrijeme da obilježje svih godišnjih doba postane promjenljivo ili se zapravo ne događa ništa neobično?

I događa se i ne događa se ništa neobično. Spomenuli ste proljetni period. Proljeće je prijelazno razdoblje između zime i ljeta, kad je česta pojava nestabilnosti, tijekom kojih se temperatura može značajno strmoglaviti, čak unutar jednog sata. Nije to ništa neuobičajeno i ne možemo dovoditi u vezu s klimatskim promjenama. Što se tiče snijega, gledajući mjerenja od sredine 19. stoljeća, u Zagrebu postoji blag pad broja dana sa snijegom tijekom zime. Činjenica je da se klima mijenja i da u sve toplijoj klimi možemo očekivati sve više ekstrema. Prema nekim istraživanjima, 2020. godina mogla bi biti najtoplija ikad i bez izraženog efekta El Nina, što nam daje jasnu sliku o glavnom 'krivcu' globalnog zatopljenja, a to su staklenički plinovi. Iako je smanjena emisija i pad bi trebao biti od pet do 10 posto, koncentracije nastavljaju rasti.

  • +6
  • +3

Tea Blažević

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

Često možemo pročitati naslov poput 'Kakvo nas ljeto čeka' i slično. Mogu li i takve dugoročne prognoze biti precizne?

Dakako da mogu biti precizne, a primjer je ovogodišnja zima koja je bila iznadprosječno topla, što smo predvidjeli prošle godine u jesen. Ipak, moram napomenuti da se sezonske prognoze ne referiraju na to kakvo će vrijeme biti određenog dana idućih mjeseci, npr. posljednju subotu u srpnju. No možemo vidjeti hoće li idući mjeseci biti iznad ili ispod prosjeka s obzirom na dosadašnju klimu. Mnogo preciznije možemo prognozirati temperature zraka, dok je manje precizno prognozirati oborinu u narednim mjesecima. Iako trenutačno nisu dovoljno precizne, sezonske prognoze se razvijaju, unapređuju i u budućnosti će nam pomoći da planiramo radove, pomoći će razvoju poljoprivrede i turizma. Uostalom, nekoć smo kvalitetno prognozirali samo dan unaprijed, a danas to radimo i za sedam dana unaprijed. Nadamo se da će se razvojem znanosti isto dogoditi i sa sezonskim prognozama.

Medicina i meteorologija već desetljećima surađuju. Kako vi gledate na tvrdnje znanstvenika da će pojavnost Covida-19 za toplijeg i vlažnijeg vremena - više temperature i relativne vlage u zraku - biti manja?

Medicina je, kao i meteorologija, znanost, i naravno da imaju brojne dotične točke. Posljednjih mjeseci puno se razglabalo o tome kako temperatura i vlažnost zraka utječu na ponašanje koronavirusa. Posljednja američka istraživanja idu nam u prilog. Naime analiza širenja virusa na 3739 lokacija u svijetu potvrdila je pretpostavku o značajnoj sezonalnosti virusa SARS-CoV-2. Vrijeme, naravno, nije jedini faktor, ali pomoći će nam porast temperature zraka, uz koju veliku ulogu ima vlažnost. U toplijem i vlažnijem okruženju virus se mnogo teže širi, pokazuju to analize.

Koliko vas vaša obitelj doživljava kao onu koja zna kakvo će vrijeme biti?

Moji najbliži uglavnom prate moje prognoze, neki više, neki manje. Moja kći, jedanaestogodišnja Laura, u posljednje vrijeme me najviše pita kakvo će biti vrijeme jer joj o tome ovise izlasci s prijateljicama. Dok primjerice moja mama često zna u razgovoru sa mnom reći: 'Zovu kišu!', na što joj ja uzvratim: 'Tko zove?! Pa valjda ja?!' (smijeh)

Zna li i vas vrijeme iznenaditi, uhvatiti nespremnu?

Stalno sam u prognozi i uvijek nastojim biti informirana, ali moram priznati da i mene zna iznenaditi poneki lokalni razvoj naoblake te pljusak. Često sam toliko zaokupljena prognozom i najavama kiše da naposljetku zaboravim uzeti kišobran. 'Spasim' sve oko sebe, a ja pokisnem.

Što je sa svojevrsnim nasljedstvom iz pučke meteorologije? Kakvo je vaše mišljenje o njoj?

Često u svojim izvještajima znam posegnuti za nekom pučkom meteorološkom zanimljivosti. Zanimljivo mi je to kako su naši stari prognozirali vrijeme dok nije bilo tehnologije. Često spomenem 'ledene svece' ili 'tri marčane bure' i smatram važnim njegovati našu povijest, ali danas je, naravno, prognoza mnogo složenija.

Malo je poznato to da ste pronašli strast u veslanju na dasci ili stand up paddlingu. Bili ste i na natjecanjima, proglašeni najbržom veslačicom na četiri kilometra. Kako ste se zarazili baš tim sportom?

Već godinama treniram SUP- stand up paddling u KKK-u Matija Ljubek na Jarunu. Zavoljela sam veslanje na dasci jer sam uspjela spojiti sport s boravkom na vodi, što mi je prekrasna kombinacija. Na svojoj dasci mogu otkrivati zabačene morske uvale, osjetiti struje Mrežnice, Save. Sport, kao i svaki drugi, zahtijeva dobru fizičku spremu kako bismo imali snage savladati valove, vjetar, struje, a da se pritom ne dovedemo u opasnost. Jednom mi je potonulo veslo na dno mora, a tražeći ga, valovi su mi prevrnuli dasku. Opasne su to situacije za koje treba biti dobro pripremljen. Pripremam se i za natjecanja jer volim pobjeđivati. Prošle godine bila sam najbrža veslačica na šest kilometara i osvojila sam slovenski kup. Uskoro branim titulu, držite mi fige.

Koliko vam uz posao ostaje vremena za ljubav?

Ljubav je na poslu, valjda je to moja čarobna formula. (smijeh) Ne volim pretjerano komentirati svoj privatni život, svoju vezu, situacija je stabilna, vedra, što mi je vrlo važno i osobito me osnažuje!

Kako se najbolje opuštate?

Najbolje se opuštam uz čašu dobrog vina i, kako bismo mi Dalmatinci rekli, dobru spizu. Veliki sam gurman, volim fino pojesti, ali i kuhati. Relaksira me i veslanje, na moru ili jezeru, ali i putovanja, koja volim pomno isplanirati.

Postoje li neki projekti u kojima biste se voljeli okušati? Kakvi su vam planovi za idućih nekoliko mjeseci?

Voljela bih raditi meteorološke specijale uživo s terena kad se dogodi neki vremenski ekstrem te tako približiti gledateljima situaciju, analizirati je. Imam dosta planova koji uključuju velike promjene unutar vremenskog centra na N1, koji vodim. Trenutačno radim na formiranju novog tima meteorologa, vrlo stručnih mladih ljudi, uz pomoć kojih planiram u potpunosti promijeniti postojeći sustav na N1. Novi tim znači novu energiju potrebnu za pothvate koje planiram. Cilj mi je imati još bolju i moderniju grafiku, pokriti i europske destinacije, mnogo više se posvetiti društvenim mrežama te pratiti svjetske trendove u televizijskom izvještavanju o vremenu. Voljela bih proizvoditi i meteorološke produkte namijenjene specifičnim skupinama ljudi, onima koje zanimaju dodatne informacije o vremenu. Mnogo je djelatnosti u Hrvatskoj kojima treba usko specijalizirana prognoza. Želim promijeniti postojeći vremenski format, u čemu će mi pomoći novi softver koji implementiramo. Pripremamo se tako za nove trendove i činjenicu da je prognoza vremena sve važnija vijest, sve češće i udarna!

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!